Glavna tužiteljka Gordana Tadić posljednja je koja svoj mandat završava neslavno. Naime, prvostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH utvrdila je da je Tadićeva počinila disciplinske prekršaje, zbog čega je nedavno smijenjena s ove funkcije.
Ona, međutim, do pravosnažnosti odluke neće biti udaljena s mjesta glavnog državnog tužioca, te je premještena u Tužilaštvu na posao državnog tužioca, saopšteno je ranije iz VSTS.
Smjene
Protiv nje je podnijeta i tužba „ponašanje u sudu ili tužilaštvu ili izvan suda ili tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije“. Tadićeva je od 2014. do 2016. bila zamjenica državnog tužioca, a zatim i vršilac dužnosti, sve do januara 2019. kada je imenovana za glavnog tužioca BiH.
Prije Tadićeve, sa funkcije glavnog tužioca BiH smjenjen je Goran Salihović u septembru 2016. godine, koji je tu funkciju obavljao tri godine. Mnogi su kritikovali njegov rad, zamijerajući mu tada što ne podiže optužnice za privredni i finansijski kriminal. Salihović je prvo suspendovan i protiv njega je pokrenut disciplinski postupak. U vrijeme suspenzije on je tvrdio da je razlog za takvu odluku to što je počeo istragu protiv Milorada Dodika nakon održavanja referenduma o Danu Republike Srpske.
Prije Salihovića ni njegova dva prethodnika nisu dočekala kraj mandata. Prvi glavni tužilac Marinko Jurčević je podnio ostavku, a Milorad Barašin je smijenjen. Jurčević je 2008. godine podnio neopozivu ostavku prije isteka mandata. Njega je na toj poziciji zamijenio Milorad Barašin, koji je na poziciju glavnog državnog tužioca imenovan 2009. godine.
BarašinPod izgovorom da je svojim ponašanjem naštetio ugledu Tužilaštva BiH Barašin je smijenjen sredinom 2011.godine. Tačnije, disciplinski postupak protiv njega je pokrenut zbog sumnji da je povezan sa osobama iz kriminalnog miljea. Istraga protiv Barašina pred Viskom sudskim i tužilačkim savjetom trajala je skoro godinu dana i završena je sporazumom kojim je predviđeno da Barašin bude smijenjen i premješten na mjesto u Tužilaštvu za ratne zločine.
Posljednjim dešavanjima u VSTS izricanjem mjere kojom je Tadićeva razriješena dužnosti glavne tužiteljke doveden je u pitanje integritet i funkcionisanje Tužilaštva, a time i funkcionisanje pravosuđa na državnom nivou.
Transparensi Internešenel je u više navrata kritikovao rad glavne tužiteljke i prije nekoliko godina podnio krivičnu prijavu protiv Gordane Tadić, nakon što je javno prijetila određenim zvaničnicima da će ih procesuirati.
Reforma
Direktorka Transparensija Ivana Korajlić je kazala da smjena jednog čovjeka na bilo koji način dugoročno ne mora značiti promjene u pravosuđu. Zato u Transparensiju smatraju da su promjene neophodne na više nivoa, počevši od načina na koji se biraju glavni tužioci, koji su kriterijumi za njihov izbor, ponašaju li se u skladu sa etičkim i zakonskim propisima i da li imamo unutar sistema osnove za osiguranje integriteta ključnih nosilaca funkcija.
– To neće postojati dok god politika odlučuje ko će biti ključni ljudi u pravosuđu, ko će ih instruisati i kako će oni postupati – kazala je Korajlićeva.
Transparensi BiH se već dugo vremena zalaže za reformu pravosuđa.
– Ona bi se odražavala tako da bi svi nosioci pravosudnih funkcija trebali da prođu kroz detaljnu provjeru svojih kompetencija, pozadinskih veza, kao i imovinskih kartona. Kod nas vršioci funkcija nikom ne polažu račune, kompetencije im nisu na zavidnom nivou i mnogi od njih imaju pozadinske veze s političarima i nosiocima javnih funkcija, pa tako tužioci i sudije služe da pokriju sve njihove nečasne radnje – rekao je za Srpskainfo Damjan Ožegović iz Transparensi Internešenela.
Ističe da se stanje u državi najbolje održava preko pravosuđa.
– Živimo u jednoj zarobljenoj državi gdje političke elite utiču na pravosuđe i najbitnije im je da kontrolišu to pravosuđe kako bi amnestirali neke svoje postupke iz prošlosti, ali i budućnosti – kaže Ožegović.
Sunovrat pravde
Dodaje da ovakvo pravosuđe odgovara političkim elitama, jer im je u interesu da imaju poslušnike u pravosuđu kojima mogu da manipulišu.
– To je ono iza kulisa što im odgovara za šta oni nikada neće polagati račune. Zato i jeste ovakvo stanje u državi, što političke elite dozvoljavaju da tužioci rade iza kulisa. Zato je sveobuhvatna reforma pravosuđa i više nego potrebna, jer pravosuđe i jeste glavni nosilac krivice za stanje u društvu. Zbog toga se zalažemo za proces da svi nosioci pravosudnih funkcija prođu kroz provjere – navodi Ožegović.
Podsjeća da je reforma pravosuđa jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije na putu ka EU, ali i da su i stanje u pravosuđu do sada komentarisale sve domaće i međunarodne relevantne organizacije.
Zašto još nismo doživjeli tu reformu? Ožegović ukazuje da su krivci, pored političkih elita, i sami nosioci pravosudnih funkcija, zato što ne čuvaju dignitet svoje profesije kao ni nezavisnost svojih funkcija koje obavljaju privremeno.
– Sunovrat pravde doživljavamo već 20 godina. Sada je taj sunovrat na vrhuncu ili na dnu, kako se uzme, a izlaz se nažalost ne nazire, bar ne u neko skorije vrijeme – zaključio je Ožegović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu