Društvo

Klimatske promjene "došle glave" slatinskim jagodama: Ugrožen poznati brend domaće poljoprivrede

“Dan jagode”, tradicionalna manifestacija na kojoj se ranijih godina u Slatini kod Laktaša okupljalo na hiljade posjetilaca, već četiri godine se ne održava.

branje jagoda
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Čuvenih slatinskih jagoda na tezgama je sve manje i sve su skuplje, a nisu ni slatke kao nekad. Da li su klimatske promjene ugrozile poznati brend domaće poljoprivrede?

Daroslav i Gordana Rogić iz sela Aleksići u slatinskom kraju već decenijama se bave proizvodnjom jagoda. Nekad se, kažu, od ovog posla moglo lijepo živjeti, pogotovo prije rata, kad je proljeće bilo proljeće, a otkup jagoda zagarantovan. Tako su 1987. na dva dunuma jagoda za dva mjeseca zaradili novi traktor!

Ali, danas su druga vremena. Od poplave 2014. godine, kada su stradali skoro svi jagodnjaci, zaredalo se nekoliko loših sezona. Ipak, nikad nije bilo tako loše kao ovog proljeća, kada jagodari nisu mogli da uhvate dva sunčana dana za redom. Kao i mnogi drugi i Rogići su, teška srca odlučili da odustanu od jagoda, iako su ranijih godina osvajali nagrade na “Danu jagode”.

branje jagoda
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

– Nema više “Dana jagoda”, a sve je manje i jagoda. U Slatini više niko ne uzgaja ovo voće. Suprug i ja se još borimo, ali dogodine i mi dižemo ruke. Obraćemo ovo što imamo i gotovo. Ovo nam je posljednja sezona – kaže Gordana Rogić.

Uz prohladna i kišna proljeća veliki problem za jagodare je i manjak berača, koji traže dnevnice i do 100 KM. I ranije, kad je radna snaga bila duplo jeftinija, mnogi su govorili da se više isplati brati tuđe nego svoje jagode, jer berač uvijek zna koliku će dnevnicu odnijeti kući, dok proizvođač jagoda nikad ne zna da li će prodati voće, koje za nekoliko sati može propasti.

– Suprug i ja nismo ni tražili berače. Beremo sami kako stignemo i koliko stignemo, jedino tako nam se ovaj posao isplati – kaže Gordana.

Pročitajte još

Na putu Banjaluka – Prnjavor više nema tezgi na kojima poljoprivrednici prodaju domaće jagode sa svojih imanja. I ono malo jagoda, koliko se danas proizvede u Slatini i okolini, preuzeli su preprodavci ili trgovački lanci.

U Turističkoj organizaciji grada Laktaši, koja je organizator “Dana jagode”, još se nisu odrekli ove manifestacije, bar ne zvanično.

Kako su rekli za Srpskainfo, “Dan jagode” neće biti održan jer je sezona izrazito loša, a broj zainteresovanih izlagača manji nego ikad, ali vjeruju da će već dogodine biti bolje.

Iako je posljednji put održana 2019. godine, na zvaničnom sajtu laktaške turističke organizacije još uvijek stoji da se ova manifestacija održava tradicionalno početkom juna.

– Ova kulturno-zabavna, privredna i turistička manifestacija zamišljena je kao spoj poljoprivrede i turizma, kroz razvoj jagodarstva u turističkom i banjskom mestu Slatina. Pored izložbe jagoda i izbora najuspješnijih jagodara, manifestacija je propraćena različitim kulturno-zabavnim sadržajima – navodi se na sajtu.

Tako je nekad i bilo. Od 2002. do 2019. godine svaki prvi vikend u junu bio je rezervisan za “Dan jagoda”, na koji je dolazilo i po 10.000 posjetilaca i na kojem su održavana i stručna savjetovanja agronoma, specijalizovanih za ovu oblast poljoprivrede.

Zbog korone manifestacija nije održana 2020. i 2021. godine, a nakon toga nije obnovljena.

Kako su jagodari obrali bostan

Nekada je proizvodnja jagoda bila jedna od najunosnijih grana poljoprivrede, u kojoj se s najmanjim ulaganjima za kratko vrijeme moglo solidno zaraditi. Ali, nedostatak sunca, konkurencija iz inostranstva i manjak radne snage za berbu učinio je da su jagodari obrali bostan. Ovo voće više nije slatko kao nekad, a ni cijene nisu dobre: ni za proizvođače ni za osiromašene kupce. Zbog toga su nedavno jagodari u Srbiji prosuli i izgazili svoje jagode, tvrdeći da im je to isplativije nego da ih prodaju u bescijenje. U Srpskoj se to još nije dogodilo, iako je situacija slična.

Očigledno je da ove godine jagode nisu dobile dovoljno sunca, a pitanje je i kako će biti ubuduće. Plastenička proizvodnja tvrde stručnjaci, nije najbolje rješenje za ovo osjetljivo proljetnje voće, jer jagode pod plastenicima ne mogu da proizvedu dovoljno šećera kao one uzgojene pod vedrim nebom.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu