Način na koji štitimo naše privatne podatke na internetu u velikoj mjeri se promijenio tokom godina.
Počelo je s klasičnim lozinkama u kojim su se koristile samo brojevi i slova, dok se danas koristi dvostruka autentifikacija i biometrija kao dodatni sloj zaštite, kojim štitimo naše mejlove, brojne privatne podatke uskladištene u oblaku, pristup društvenim mrežama i platformama za komunikaciju itd.
Izuzev toga što mnogi i dalje ne koriste sve te mogućnost bolje zaštite svojih podataka na internetu, često se koriste slabe lozinke koje hakeri mogu lako da probiju, odnosno koje su već procurile na internetu i mogu se pronaći u hakerskim bazama podataka i povezati s imejl adresom korisnika, što hakerima otvara vrata onlajn servisa i društvenih mreža brojnih korisnika.
Ali pored pomenutog, postoji još sigurniji način zaštite podataka koji bi sada mnogi mogli da počnu da koriste. Radi se o tzv. posebnim pristupnim ključevima koje je Gugl predstavio u posljednjoj verziji svog Hrom internet pregledača za Vindovs, Mek i Android. Na nekim tehnološkim stranicama takvu vrstu zaštite nazivaju “ubicom lozinki” i riječ je o, kako kažu iz Gugla, značajno sigurnijoj zamjeni za lozinke i druge faktore autentifikacije koji mogu da budu iskorišćeni u fišingu.
One su sigurnije zato što ne mogu da se koriste više puta i ne mogu da ih se dočepaju hakeri u slučajevima nekih sigurnosnih propusta, kada lozinke za servise procure na mreži i štite korisnike od fišing napada.
Njihovo korišćenje je jednostavno i slično načinu na koji korisnici otključavaju svoje telefone. Dakle, prilikom pristupa nekom servisu, bilo da je riječ o mejlovima, društvenim mrežama i slično, korisnici više neće morati da upisuju lozinke, već će se autentifikacija odvijati putem telefona.
Kako su objasnili u PC Vorldu, paski uopšte nije klasična lozinka, to je samo token uskladišten na telefonu koji komunicira sa stranicom ili aplikacijom kojoj korisnici pokušavaju da pristupe tako da se nikakva lozinka ne upotrebljava i nema straha da bi neko mogao da prigrabi takve lozinke i iskoristiti ih za pristup ličnim podacima na mreži.
Princip korišćenja takve zaštite sličan je kao i na nekim bankovnim aplikacijama na kojima je, da bi se pristupilo aplikaciji i potvrdila transakcija, potrebno upisati šifru na telefonu, odnosno koristiti biometriju, samo što bi se sada, osim za mobilne aplikacije, takav način zaštite mogao koristiti i za pristup internet stranicama na kojima bi zamijenio lozinke.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu