Sada, kada je jasno da ruska privreda trpi jake udare zbog sankcija, sve je više dokaza da bi spremnost i sposobnost Kine da pomogne svom sjevernom komšiji mogla biti ograničena. Peking je odbio da osudi ruski napad na Ukrajinu, ali žele da izbjegnu da se sankcije ostatka svijeta nekako odraze na njih, pri čemu su ih u više navrata osuđivali kao nedjelovtvoran način rješavanja krize.
– Kina nikada neće napasti Ukrajinu. Pomoći ćemo, posebno ekonomski – rekao je kineski ambasador u Ukrajini Fan Ksianrong.
Analitičari kažu da Kina pokušava da uspostavi “osjetljivu ravnotežu” između retoričke podrške Rusiji, ali bez daljnjeg antagoniziranja Sjedinjenih Država.
Peking i Moskva dijele strateški interes u suprotstavljanju Zapadu.
Međutim, kineske banke ne mogu sebi da priušte gubitak pristupa američkim dolarima, a mnoge kineske industrije ne mogu da ostanu bez američke tehnologije, piše CNN koji izdvaja četiri poteza Pekinga koji ukazuju na distanciranje od načete ruske ekonimije.
Dopustili su da rublja padne
Kineskom valutom juan ne trguje se potpuno slobodno, nego se kreće unutar raspona koji je odredila Narodna banke Kine (PBOC). Prošle nedjelje udvostručili su raspon trgovanja rubljima, omogućivši brži pad ruske valute.
Rublja je već izgubila više od 20 odsto svoje vrijednosti u odnosu na dolar i evro od početka rata u Ukrajini. Dopuštajući da ruska valuta padne u odnosu na juan, Peking ne čini uslugu Moskvi. Rusi će morati da plaćaju više u rubljama za kineski uvoz, poput pametnih telefona i automobila. Kineski brendovi telefona kao što su Šaaomi i Huavei posebnu su popularni u Rusiji.
Ukrajini? Ako bi Putin uopšte ikoga htio da posluša, onda je to on
Kineski proizvođači automobila, kao što su Great Wall Motor i Geely Auto, zauzimaju sedam odsto ruskog tržišta, prodavši više od 115.000 vozila prošle godine. Trenutno se oko 25 milijardi dolara trgovine Kine i Rusije odvija u juanima, izvještavaju državni kineski mediji.
“Sjede” na ruskim rezervama
Najznačajnija pomoć koju bi Kina mogla da ponudi Rusiji je kroz 90 milijardi dolara vrijednih rezervi koje Moskva drži u juanima, napisala je Alisija Garsijaa-Herero, glavna ekonomistkinja za Aziju i Pacifik u Natiksisu u svom istraživačkom izvještaju. Sankcije su zamrzle oko 315 milijardi dolara vrijednih ruskih rezervi – ili otprilike polovinu ukupnih – budući da su zapadne zemlje zabranile poslovanje s ruskom centralnom bankom.
Ruski ministar finansija Anton Siluanov rekao je da zemlja želi da koristi rezerve u juanima nakon što je Moskvi blokiran pristup američkim dolarima i evrima, javljaju ruski državni mediji. Ako bi Kina dopustila Moskvi da svoje rezerve u juanima pretvori u američke dolare ili evre, “to bi očigledno pomoglo trenutnom stanju Rusije – istakla je Garsija-Herero.
Međutim, “reputacijski rizik potencijalnog kršenja zapadnih sankcija bio bi veliki korak za kinesku banku i stoga je vrlo malo vjerovatan – dodala je ona.
Ne isporučuju Rusiji dijelove za avione
Sankcije koje su uvele Sjedinjene Američke Države i Evropska unija znače da dva najveća svjetska proizvođača aviona Boing (BA) i Erbas (EADSF), više nisu u mogućnosti da isporučuju rezervne dijelove niti da pružaju odršku za održavanje ruskih avio prevoznika. Isto važi i za za proizvođače mlaznih motora.
To znači da bi ruski avioprevoznici mogli ostati bez dijelova u roku od nekoliko nedjelja ili da bi pak avioni nastavili da lete bez zamjene opreme onoliko često koliko je preporučeno za siguran rad.
Ranije ovog mjeseca visoki ruski državnik rekao je da je Kina odbila da pošalje dijelove aviona Rusiji jer Moskva traži alternativne zalihe. Ruska državna novinska agencija Tas citirala je Valerija Kudinova iz agencije za vazdušni prevoz, koji je rekao da će Rusija tražiti mogućnost nabavke dijelova iz zemalja poput Turske i Indije, nakon neuspelog pokušaja da ih nabavi iz Kine.
Kina i Rusija osnovale su 2017. zajedničko ulaganje u civilno vazduhoplovstvo za izgradnju novog dugolinijskog širokotrupnog putničkog aviona, nastojeći da tako pariraju duopolu Boinga i Erbasa. Proizvodnja CR929 je započela, ali nesuglasice oko dobavljača uzrokovale su kašnjenja. Isprva se očekivalo da će avion biti ponuđen kupcima 2024. Ali Rusija je pomjerila vremenski okvir na između 2028. i 2029. godine.
Zamrzavanje ulaganja u infrastrukturu
Svjetska banka je zaustavila sve svoje programe u Rusiji i Bjelorusiji nakon invazije na Ukrajinu. Od 2014. nije odobrila nijedan novi zajam ili ulaganja Rusiji, a Bjelorusiji od 2020. Možda još više iznenađuje odluka Azijske banke za infrastrukturna ulaganja (AIIB) sa sjedištem u Pekingu da učini isto.
U saopštenju s početka marta rečeno je da obustavlja sve svoje aktivnosti vezane za Rusiju i Belorusiju “jer se odvija rat u Ukrajini”. Taj je potez bio “u najboljem interesu” banke, dodaje se.
Frustrirana relativnim nedostatkom uticaja u Svjetskoj banci (sa sjedištem u Vašingtonu) i Azijskoj razvojnoj banci (gdje je Japan glavna sila), Kina je 2016. pokrenula AIIB. Osim što je domaćin sjedišta, Kina osigurava predsjednika banke i ima 26,5 odsto glasova. Indija i Rusija imaju 7,6 odsto, odnosno šest odsto. piše Blic.
Odluka AIIB da obustavi aktivnosti u Rusiji znači da je 1,1 milijarda dolara odobrenog ili predloženog zajma usmjerenog na poboljšanje putnih i željezničkih mreža u Rusiji sada na čekanju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu