To uključuje posvećenost ukrajinskoj neutralnosti u pogledu vojnih saveza, odbacivanje bilo kakvog nuklearnog arsenala i prihvatanje ruske kontrole nad istočnim regionima Ukrajine.
Čak je ukazao na spremnost da promijeni strogu jezičku politiku koja je dovela u nepovoljni položaj ukrajinske državljane koji govore ruski jezik. Najave Zelenskog su dale nadu da će pregovori koji se vode u Istanbulu uroditi plodom, piše Forin polisi.
Iako Ukrajinci sve više gledaju na ove ustupke kao na neizbježne, nisu oduševljeni njima. Smatraju da ne treba od njih očekivati dobrovoljne ustupke, jer je Rusija napala Ukrajinu. Takođe su razočarani zbog neuspjeha Zapada da, pored moralne osude Rusije, odgovori uz veću materijalnu podršku Ukrajini. Amerika, Evropa i Evropska unija jasno su stavile do znanja da će, iako će ekonomski kazniti Rusiju i možda čak i potpuno prekinuti uvoz ruskih energenata, vojno ponuditi samo odbrambenu opremu. Uprkos stalnim pozivima Zelenskog, Zapad se složio da neće nametnuti zonu zabrane letova nad Ukrajinom, niti poslati kopnene trupe, kako ne bi bio uvučen u direktan sukob sa Moskvom.
Zahari Pajkin, istraživač u Centru za evropsku politiku CEPS, rekao je da je Zapad u prošlosti podržavao ukrajinske ambicije da se pridruži NATO, ali da nije imao ikakvih namjera da iznervira Rusiju tako što bi joj zapravo dozvolio da to učini.
– Ovo je samo iritiralo Moskvu. Beskrajno pozivanje na principe na račun kreativne diplomatije i strategije je recept za katastrofu – rekao je on za “Forin polisi”.
Usred rata, čini se da su Zelenski i Ukrajinci konačno shvatili da će morati da odustanu od svoje težnje da se pridruže zapadnom odbrambenom savezu i vjerovatno da izbrišu tu težnju iz svog ustava.
Poslije pregovora u utorak, činilo se da Rusi veruju da njihove ukrajinske kolege više nisu zainteresovane da budu deo NATO i opisali su pregovore u Istanbulu kao “smislene“. Rekli su da će Rusija “smanjiti vojnu aktivnost“ u blizini Kijeva i grada Černigova na sjeveru Ukrajine, kao i da su ohrabreni da organizuju sastanak između Zelenskog i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina ranije nego što je prvobitno bilo predviđeno.
– Dobili smo pisane prijedloge Ukrajine koji potvrđuju njenu težnju ka neutralnom statusu van bloka i bez nuklearnog oružja, uz odbijanje proizvodnje i raspoređivanja svih vrsta oružja za masovno uništenje – rekao je Putinov pomoćnik i šef ruske delegacije Vladimir Medinski.
Zelenski je, međutim, ostao pri stavu da obećanje Ukrajine da će ostati neutralna i nenuklearna zavisi od bezbednosnih garancija zemalja NATO-a: Amerike, Britanije, Francuske, Njemačke i Turske. Insistiranje na bezbednosnim garancijama proizilazi iz lošeg iskustva. Ukrajina je 1994. prema Budimpeštanskom memorandumu pristala da se odrekne svog nuklearnog arsenala iz sovjetske ere u zamjenu za okončanje ruskog mešanja u njene unutrašnje stvari i obećanje da će Ukrajina zadržati potpuni suverenitet i teritorijalni integritet. Ali uprkos ovim uvjeravanjima, Rusija je anektirala Krim 2014. i pokrenula punu invaziju ovog februara.
Pajkin je dodao da Ukrajina traži kolektivnu obavezu da se brani teritorijalni integritet Ukrajine u slučaju da njena neutralnost bude narušena.
– U teoriji, ovo bi trebalo da predstavlja održivu opciju za poštovanje prava zemalja u evroatlantskom prostoru koje žele da budu neutralne – rekao je on.
Međutim, malo je vjerovatno da će Zapad dati bilo kakva obećanja koja bi predstavljala direktnu umiješanost u bilo koji budući sukob. Bezbjednosne garancije bi značile da Zapad mora da vojno brani Ukrajinu od potencijalnih budućih ruskih napada Rusije, što bi značilo otvoren sukob Rusijom.
Drugo veliko pitanje između dvije zemlje je status istočnih regiona. Pošto su protesti doveli do pada ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča 2014. godine, ruski separatisti u istočnim regionima Donjecka i Luganska proglasili su nezavisnost. Rusija je odgovorila aneksijom Krima, a ovog februara je priznala Donjeck i Lugansk kao nezavisne republike, tvrdeći da je njihova zaštita jedan od glavnih ciljeva invazije. Ruske trupe su se infiltrirale u istočne i južne regione da bi napravile kopneni most od Кrima do Donjecka i Luganska i bombardovale gradove koji stoje na putu. Do sada je okupiran Herson i opkoljen Marijupolj, jedina barijera koja još stoji na putu mostu.
Uprkos obećanju Rusije u utorak da će “višestruko smanjiti vojnu aktivnost“, njene namjere ostaju sumnjive. Neki zapadni zvaničnici smatraju da Moskva samo kupuje vrijeme da poveća svoju radnu snagu i zauzme više područja. Eksperti kažu da činjenica da se ruska vojska gomila u Donbasu znači da ona ne namjerava da odustane od tog regiona.
Zelenski je još prije pregovora u utorak aludirao na kompromis.
– Razumijem da je nemoguće potpuno istjerati Rusiju sa ukrajinske teritorije. To bi dovelo do trećeg svjetskog rata. Razumijem to i zato govorim o kompromisu. Vratite se tamo odakle je sve počelo, a onda ćemo pokušati da riješimo pitanje Donbasa. Ukrajina ima svijest o tome koliko bi ustupanje bilo koje teritorije moglo da bude nepopularno i odlučila je da ne iznosi detalje o tome kako bi mogao da izgleda kompromis – rekao je on.
Ovo je jedno od najtežih pitanja, a postizanje čak i prećutnog razumijevanja zahtjevaće diplomatsku suptilnost između Ukrajine i Rusije. Nik Rejnolds, naučni saradnik za kopneno ratovanje na Kraljevskom institutu ujedinjenih službi, rekao je da bi se izjava Zelenskog mogla posmatrati kao prihvatnje realnosti da će, čak i ako njeni širi ratni ciljevi budu zaustavljeni, Rusija i dalje moći da zadrži neke ukrajinske teritorije u budućnosti, i da ne želi da to osujeti sporazum o potpunom povlačenju.
U Istanbulu se ukrajinsko rukovodstvo usudilo da zauzme realističan stav i predložilo je plan za rješavanje pitanja Кrima u narednih 15 godina — implicirajući da neće pokušavati da ga zauzme silom — i predložilo da se o budućnosti Donjecka i Luganska razgovara kada sastanu se dva predsjednika.
Sa svoje strane, Rusija nije ponovila dvosmislene zahtjeve “denacifikacije“ (koja se uglavnom tumači kao svrgavanje Zelenskog) i demilitarizacije Ukrajine koje je Putin postavio na početku rata. Zelenski je, govoreći na ruskom, rekao da je otvoren za razgovore o statusu ruskog jezika, koji je maternji jezik jedne trećine ukrajinskih građana, u konačnom rešenju sukoba, prenosi Blic.
Ukrajina je ponudila da riješi većinu zabrinutosti Rusije u nadi da će okončati rat. Ali ostaje jedno ogromno pitanje: da li su američki predsjednik Džo Bajden, britanski premijer Boris Džonson, francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc spremni da se obavežu na bezbjednosne garancije od kojih zavisi budućnost pregovora, zaključuje “Forin polisi”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu