Razvoj usjeva je usporen, a na kulturama osjetljivijim na hladnoću dolazi i do propadanja korijena.
Rasad povrća za uzgoj na otvorenom polju već prerasta, što stvara dodatne probleme.
Oranice
U ovo vrijeme prošle godine bilo je zasijano 70 odsto oranica, a ovog proljeća tek 10-ak procenata. Nepovoljni vremenski uslovi zaustavili su ratarske radove. Ipak, sjetva najzastupljenijih usjeva, kukuruza i soje, ne kasni. Optimalan rok za sjetvu je do početka maja, pa ratari s nestrpljenjem čekaju da se isuše oranice kako bi završili ovaj posao.
Pantelija Jovanović iz Međaša zasijaće kukuruzom 225 dunuma.
– Bilo je nekoliko lijepih i sunčanih dana, ali nisam htio da počinjem sjetvu, jer je meteorološka prognoza najavljivala promjene. Kukuruz neće niske temperature, niti vlažnu i hladnu zemlju. Mora se sačekati da se oranice isuše, pa ćemo istjerati traktore – kaže ovaj ugledni semberski ratar.
Sve poskupilo
Iako je ovogodišnja sjetva, zbog povećanja cijena sjemena, đubriva i hemijskih sredstava, skuplja za oko 20 odsto, poljoprivredni proizvođači nemaju izbora.
– Imamo podršku Vlade RS i Ministarstva poljoprivrede. Dobio sam oko tri tone regresiranog goriva i to mi je značajna pomoć – kaže Jovanović.
Optimalan rok za sjetvu soje ističe 25. aprila. Semberski ratari koji su je obavili prije desetak dana brinu šta će se dogoditi sa sjemenom. Zbog velike vlage i niskih temperatura sjeme u zemljištu lošeg kvaliteta može istruliti. Zato većina ratara čeka povoljnije uslove, temperaturu zemljišta od osam do 10 stepeni i prosušene oranice.
Stručnjaci naglašavaju da se sjetva može uspješno obaviti i do 10. maja, ali treba voditi računa koje hibride sijati.
Kraća vegetacija
Dragan Zarić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi savjetuje proizvođačima da uzimaju hibride kraćeg vegetacionog perioda, jer će tako moći ostvariti dobar prinos i kvalitetan rod.
U problemima su i povrtari. U hladnim plastenicima usjevi loše napreduju, naročito krastavac, koji povrtarima donosi prvu zaradu.
Od 60 plastenika, koliko ima Darko Zarić iz Crnjelova, u 15 je posađen krastavac, a u ostalim tikvica, patlidžan i kukuruz šećerac.
– Nedostatak sunca je loše uticao na fotosintezu i krastavac ne može da se razvija. Stalno dodajemo prihranu, ali bilo je dosta uginuća. Sve to će povećati naše troškove – kaže povrtar.
Savjeti
U plastenicima koji se griju znatno su povećani troškovi zagrijavanja. U ovim plastenicima nedostatak svjetlosti predstavlja najveći problem.
Aco Živanović iz Crnjelova je u ranoj proizvodnji proizveo 60.000 rasada povrća. Prije desetak dana zasijao je 100.000 sjemenki crvene paprike. Aprilski hladni dani povećavaju i troškove grijanja.
– Trošili smo po 10 vreća peleta za noć kako bismo očuvali biljke – kaže Živanović.
Stručnjaci savjetuju da ne treba koristiti pesticide, nego da se biostimulatorima na bazi algi, aminokiselinama, pomogne biljkama kako bi što bolje prebrodile ovaj period.
– Na manjem broju biljaka koje su iznesene u hladnu zemlju dolazi do propadanja korijenovog sistema i za te biljke nema više spasa – upozorava inženjer poljoprivrede Vanja Nestorović.
Da bi zaštitili biljke od propadanja proizvođači stavljaju duple folije u plastenike i agrotekstil, kako bi podigli temperaturu, da biljka može što bolje da prebrodi ovaj period. Sve ovo, nažalost povećava finansijske troškove, ali zahtijeva i dodatni rad.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu