Mnogo bolja situacija u prijepodnevnim časovima nije bila ni u Zenici i Bihaću, prema podacima internet stranice zrakubih, koja je otvorena u okviru projekta IMPAQ.
U ovim situacijama građanima se savjetuje da izbjegavaju fizičke aktivnosti na otvorenom, posebno stariji, trudnice i djeca.
Iz Zavoda za javno zdravlje FBiH napominju da je posljednjih dana u mnogim gradovima zabilježen porast aerozagađenja, naročito koncentracije lebdećih čestica, te da je zagađenje vazduha vodeći ekološki riziko faktor za zdravlje.
Povišene vrijednosti vazdušnih polutanata otežavaju disanje jer ne dozvoljavaju dovoljnu zasićenost kiseonika u krvi i plućima, posebno kod hroničnih bolesnika, starijih osoba i djece.
Da aerozagađenje nepovoljno utiče na zdravlje potvrđuje i činjenica da se u zimskom periodu, zbog veće koncentracije štetnih čestica i gasova u vazduhu, ljekarima obraća povećan broj pacijenata sa smetnjama vezanim za respiratorni i kardiovaskularni sistem. Naročito je povećan broj akutnih infekcija gornjih i donjih dijelova respiratornog sistema, najčešće „grebanje u grlu“, curenje iz nosa, kašalj.
Istraživanja su pokazala da u gradskim sredinama u kojima ljudi udišu veće količine štetnih gasova i čestica, više i obolijevaju od bronhitisa i astme.
Iako rješavanje pitanja aerozagađenja iziskuje uključivanje svih relevantnih sektora i institucija, iz Zavoda savjetuju građane šta sami mogu uraditi kako bi se zaštitili.
Potrebno je smanjiti kretanje na otvorenom, naročito u jutarnjim i večernjim satima, sve do pojave padavina ili jakog vjetra koji će omogućiti bolji kvalitet vazduha.
Hroničnim bolesnicima, ali i zdravim osobama, naročito djeci, preporučuje se da što više vremena provode na svježem vazduhu i sredinama sa niskim nivoom aerozagađenja.
Hronični bolesnici trebaju na vrijeme da uzimaju propisanu terapiju i da idu na redovne kontrole kod ljekara. Naročito je važno da hronični bolesnici, starije osobe, djeca i trudnice ne borave u zadimljenim i neprovjetrenim prostorijama.
Takođe se ne preporučuju vježbe i trčanje na otvorenom, jer se na taj način, zbog dubokog disanja, veće količine zračnih polutanata unose u pluća.
Smanjiti konzumiranje cigareta u zatvorenim prostorijama. Smanjiti korištenje čvrstog goriva, pogotovo uglja koji ima loš kvalitet.
Preporučuje se uzimanje dovoljne količine tečnosti, naročito čaja i supe, te voća i povrća, zbog unosa vitamina i minerala.
Pri boravku na otvorenom koristiti zaštitne maske za aerozagađenje, a najbolju zaštitu pružaju standardizovane zaštitne maske.
Postoji mnoštvo aerozagađivača i bezbroj njihovih kombinacija, ali se za najopasnije smatraju ugljovodonici, prizemni ozon, ugljen monoksid, azotni dioksid, sumpor dioksid i lebdeće čestice (dim, čađ, prašina). Lebdeće čestice prečnika 2,5 mikrometara predstavljaju posebnu opasnost po zdravlje stanovništva, jer mogu doprijeti duboko u pluća. Najviše su ugroženi hronični bolesnici, djeca, trudnice i starije osobe, ali i zdrave osobe koje dugo borave na otvorenom prostoru.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu