Banjaluka nema postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, a zvanični podaci govore da oko 40 odsto urbanog dijela grada nije pokriveno ovom mrežom, dok na teritoriji ruralnog područja grada uopšte ne postoje izgrađeni kanalizacioni sistemi.
Aktuelna administacija, kao i prethodne, najavljuje da će se uhvatiti u koštac sa ovim problemom. Prvi korak je, kako su objasnili, da se napravi novi plan, koji će da odredi kako će to pitanje biti riješeno.
Studija
Za sada je dogovoreno da će Evropska investiciona banka odobriti grant od miliona KM da se pripremi studija o načinu rješavanja otpadnih voda i izgradnje kolektora na teritoriji Banjaluke.
– Izrada studije bi trebala početi nakon potpisivanja ugovora sa ovom insititucijom u septembru, a rok za izradu dokumenta je 14 mjeseci – kaže savjetnik gradonačelnika za finansije, Bojan Kresojević.
Objasnio je da će ova finansijska institucija provesti tender za izbor stručnjaka koji će raditi na studiji.
– Naš zahtjev je bio da se maksimalno obezbijedi učešće lokalnih stručnjaka, kako bi u budućnosti imali ljude koji su kompetentni po pitanju tog projekta i koje bi po potrebi mogli angažovati u budućnosti – naveo je Kresojević.
Kazao je da će polazna osnova studije biti generalni projekat, koje je za ove potrebe urađen 2009. godine.
– Taj generalni projekat će kroz ovu studiju biti revidiran, jer je od njegove izrade prošlo 12 godina, a grad se u međuvremenu razvio i promijenio. U tom dokumentu je procijenjeno da je za izgradnju primarnog postrojenja za sistem otpadnih voda potrebno 100 miliona KM. Kada bi se obuhvatio i sistem oborinskih voda, ta cifra bi bila daleko veća – rekao je on.
Kresojević kaže da će se izrada studije odvijati u dvije faze.
– U preliminarnoj fazi će biti razmatrane različite opcije, kada je u pitanju sama struktura budućeg sistema. U toj fazi će biti analizirane prednosti i mane centralizovanog (jedino veliko postrojenje za obradu otpadnih voda) i decentralizovanog sistema (više manjih pogona za obradu otpadnih voda raspoređenih po gradu). Na osnovu tih rezultata će Grad Banjaluka da se očituje o predloženim rješenjima. Izabraćemo ono koje najviše odgovara trenutnoj situaciju u Banjaluci i to rješenje će biti razrađeno u drugoj fazi – objasnio je Kresojević.
Kaže da po izradi studije, ukoliko budu zadovoljni ponuđenim rješenjem, ide i realizacija.
Finansije
Dodaje da je prvi korak obezbjeđivanje sredstava, te da je Evropska investiciona banka spremna da na ovom projektu sarađuje s Gradom Banjaluka.
– Evropska investiciona banka je spremna da finansira ovaj projekat kreditnim sredstvima u visini od 50 odsto buduće investicije sa odličnim uslovima. Rok otplate bi bio od 25 godina i kamatna stopa od jedna odsto, što su zaista povoljni uslovi, koji se ne mogu dobiti u komercijalnim uslovima – rekao je Kresojević.
Naglašava da se Grad ipak nije obavezao da će preko ove institucije uzeti kredit za ove potrebe. Ali, iako ne postoji obaveza, Kresojević ne isključuje mogućnost saradnje sa ovom bankom na tom polju.
– Prihvatanjem granta za izradu studije Grad Banjaluka je opredijeljen da joj Evropska investiciona banka bude partner na tom projektu. Kada se završi studija govorićemo o finansijskoj konstrukciji te investicije – rekao je Kresojević i dodao da Grad ima opciju da taj kredit uzme i kod drugih banaka, ukoliko se odluči na taj korak.
Osim kredita, za ovu kapitalnu investiciju će biti potrebno da se obezbijedi i dio redovnih sredstava iz gradske kase. Kresojević kaže da će taj dio vjerovatno ići kroz više godišnjih budžeta.
– Studija će nam reći u koliko faza ćemo moći da relizujemo taj projekat i to će nam biti odrednica. U ovom momentu je teško reći u kojoj mjeri će Grad učestvovati svojim direktnim izdvajanjima. Isto tako, cilj nam je da za realizaciju samog projekta obezbijedimo grantove iz raznih fondova. Nastojaćemo da pocenat grantova bude veći od 20 odsto – zaključio je on.
Trenutno stanje
Postojeći kanalizacioni sistem u Banjaluci datira od 1912. godine, kada je rađen mješoviti tip kanalizacije, tako da je u užem dijelu centra grada ostao ovaj sistem. Tek poslije zemljotresa se naglo razvila kanalizaciona mreža u gradu, kad je izgrađeno oko 70 kilometara mreže mješovitog tipa. Od osamdesetih godina do danas traje izgradnja separatnog sistema. Uglavnom su se po potrebi gradile manje dionice na različitim lokacijama, bez generalnog plana.
Banjaluka nema postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, a ni privredni subjekti nemaju predtretman odgovarajućih industrijskih voda, što utiče na zagađenje rijeka. Postoje samo dva manja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, i to u naselju Zeleni vir i Poslovnoj zoni Ramići.
Otpadne vode se na više mjesta puštaju u vodotoke bez prethodnog prečišćavanja. Na području grada, voda se upušta u dva najveća recipijenta, rijeke Vrbas i Vrbanju, kao i u nekoliko potoka koji se potom ulivaju u ove dvije reke. Prema zvaničnim statistikama, identifikovano je 105 izlivnih mjesta kanalizacije u vodotoke na području Grada.
Objekti koji nisu priključeni na gradsku kanalizaciju upuštaju upotrijebljenu vodu u individualne septičke jame. Septičke jame su uglavnom izgrađene bez odgovarajuće tehničke dokumentacije i ne zadovoljavaju ni minimum sanitarnih uslova.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu