Ipak, proizvođači su skeptični. Kažu da oni od ovog posla jedva preživljavaju. Nemaju ni pomoć Grada, a ni od republičkih institucija.
Banjalučanin Srđan Gajić bavi se proizvodnjom domaćih mliječnih proizvoda već dugi niz godina. Za Srpskainfo kaže da uzgoj domaćih životinja i proizvodnja mliječnih proizvoda na tradicionalni način, za koji su se oni odlučili, je postao čisti entuzijazam.
– Sve ovo je rad iz ljubavi. Ako bi se gledalo sa finansijske strane, to je bukvalno preživljavanje. Cijene hrane za stoku i žitarice su poskupile trostruko. Cijena sijena je sa 2.5 KM po kocki sijena skočila na pet KM. Dok proizvodi koje plasiramo ne mogu da prate inflaciju. Samim tim ovo trenutno nije isplativo. Jer je tržište takvo da su ljudi prinuđeni da biraju samo jeftino. Kvalitet je na drugom, često i na trećem mjestu. Trenutna potražnja je dobra. Jer tržiste koje je zatrpano proizvodima iz uvoza svaki dan je sve skuplje. Uz to vrlo sumnjivog kvaliteta. Sa dodacima raznih preparata aditiva i konzervansa – istakao je Gajić.
On kaže da Grad kao grad, a i republički nivo ne nudi apsolutno ništa, ni rješenje ni olakšice za one koji nude proizvode sa mini lokalnih farmi.
– Nadu ulijeva samo to što ljudi kao tržište počinju da mijenjaju svijest. Šta je domaće, koliko je bitno kupiti nešto što je proizvedeno u neposrednoj blizini gdje često ljudi sami mogu da se uvjere u kvalitet i način uzgoja. Kod nas trenutno ljudi uzimaju najviše svježe kravlje mlijeko – rekao je Gajić.
Branislava Ivanković je domaći proizvođač koji se bavi prodajom soka i džema, a ranije je radila i sve ostalo što nudi sam domaći proizvođač. Danas, kaže ona, malo je proizvođača da mogu da prežive. Preživljavaju, smatra ona, samo oni koji imaju neku pomoć od države, oni registrovani i koji imaju podsticaj.
– Da li se isplati, nisam sigurna. Sve smo mi držali. I krave i krmače i povrće, ali kad se treba prodati, svi seljaka ponižavaju. Prodavala sam nekad povrće, sokove i džemove, ali kad sve sastaviš, na nuli smo. Dosta ima ulaganja, a Grad Banjaluka nikad ništa meni nije pomogao, a vidim da se sad poljoprivreda cijeni, ali moraš imati nekog poznanika na vlasti – ističe Ivankovićeva.
Od nje, dodaje ona, najviše uzimaju domaći sok i džem od bobica, turšiju, sirće, a osim toga, radi i ručni rad. Smatra da koliko radi, da se slabo vraća, ali ima dobru volju i kad sve sagleda, kaže ona, nema neke dobiti.
Davor H. iz Banjaluke je sličnog mišljenja kao i ostali sagovornici. Smatra da domaći proizvođači na prostoru Banjaluke danas preživljavaju kao i većina domaćih proizvođača na teritoriji cijele Republike, teško.
– Razlog tome je slabije razvijena svijest kod kupaca, nekontrolisan uvoz, a u zadnje vrijeme i nerazumijevanje domaće proizvodnje tj. kako je domaće skuplje od uvoznog, a ne razumijevanje ogromne razlike u kvalitetu. Neku veliku zaradu mali domaći proizvođač ne može da očekuje ali po meni mislim da se isplati raditi ovaj posao jer prvenstveno sebi možete da obezbijedite kvalitetnu hranu i ne morate da brinete da ćete ostati gladni. Domaća proizvodnja donosi manje zarade ali mislim da je dovoljno da se pripomogne kućnom budžetu – ističe Davor.
Što se tiče potražnje, kod njih je, kaže Davor, veća nego što mogu da proizvedu. Svake godine se trude da prošire ponudu i uz domaće povrće, ponude i još nekih domaćih proizvoda, poput prerađevina od voća, domaćih jaja, a u planu je i domaća kozmetika i prerađevina od mesa.
– Što se tiče brige Grada o domaćim proizvođačima, mali proizvođači baš i nemaju neku ogromnu pomoć i brigu. Tu bolje prolaze veći proizvođači. Grad pokušava da pomogne i manje domaće proizvođače ali dosta toga ostaje samo na idejama, realizacija nije baš efikasna. Naš najtraženiji domaći proizvod je ajvar, zimnica je takođe tražena, dok je svježe povrće u zadnje vrijeme malo traženije ali još uvijek mislim ne baš pretjerano – istakao je Davor za Srpskainfo.
A iz Grada Banjaluka skroz druga priča u odnosu na priču samih domaćih proizvođača. Za Srpskainfo kažu da se putem Centra za razvoj poljoprivrede i sela realizuju podsticaji u poljoprivredi.
– Podsticajna sredstva za razvoj poljoprivrede i realizacija projekata u oblasti poljoprivrede i podrška razvoju poljoprivrede kroz subvencije za privođenje zemljišta kulturi – istakli su iz Grada Banjaluka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu