Let aviona, ogromne čelične ptice, lako može da ugrozi samo jedan mali golub. Da bi se avioni zaštitili od ptica koje, na pogrešnom mjestu, mogu i da ih obore, preduzimaju se različite mjere, piše Blic.rs.
Jedna od njih je unajmljivanje licenciranog sokolara čije velike grabljivice love manje ptice i theraju ih dalje od vazduhoplova. Takvi sokolari su i Hani Girgis, koji se već 16-17 godina profesionalno bavi dresurom moćnih jastrebova i orlova, i njegov kolega Radan Bulatović.
Počeo sam da se bavim sokolarstvom kada sam imao samo 13 godina, sve iz čiste ljubavi. Kada sam bio već zreliji, ukazala mi se prilika da odem u inostranstvo i radim u dvorcu jednog grofa. Tu sam se bavio lovnim turizmom i biološkom zaštitom, to jest zaštitom terena od manjih ptica pomoću većih. Sa tim znanjem sam se vratio u Srbiju i pokrenuo svoj posao – priča Hani za “Blic”.
Najzahthevniji dio posla je svakako treniranje, koje se, kako kažu, razlikuje od treniranja svih drugih životinja.
– Trenutno imam sure orlove, jastrebove kokošare, harisove jastrebove i jednu veliku ušatu sibirsku sovu. Nemam mnogo ptica, ali u Srbiji mi više i ne treba. Sa treningom počinjemo kada su ptice još mlade oko dva, tri mjeseca. One se odvajaju od roditelja, navikavaju na sokolara i na prostor u kome će raditi i u kome je neretko buka od mašina i aviona. Ptica se polako uvodi u let, a sve simulacije moraju biti prirodne. Majka uči ptića da leti, te ga to uči ga i sokolar; majka ga uči da lovi, učim ga i ja – objašnjava Hani, ali dodaje da je ovo veoma bazičan opis, jer trening nije lak i sastoji se iz mnoštva detalja.
Dresura će zavisiti i od karaktera ptice, od kojih su, kao i ljudi, neke teže, a druge lakše za saradnju.
– Sokolarstvo je u zaštićeno na UNESCO listi, jer mi ne podvrgavamo ptice cirkuskim metodama, batinama i slično. Ovdje se isključivo radi na psihi ptice, gdje se ona uči kako da se poveže sa sokolarom i stekne povjerenje za cijeli život. Jastreb shvati da uz pomoć sokolara lakše dođe do plena, što u prirodi to nije slučaj. Ako se ptica u prirodi povredi, nema ko da joj pomogne. Mi liječimo ptice i dokazano je da kod sokolara ptice mnogo duže žive nego u prirodi – objašnjava on.
Jastreb je, kako kaže, idealan za ovu vrstu posla, jer je on najbolje leti u šumi, gdje ima mnogo prepreka.
– Tako može i da leti i po hangaru, a da se ne povrijedi. No, nikada ne smijemo zaboraviti da je to grabljivica – ne papagaj, već predator, koji je izuzetno opasan po svoj plen. Svakako, ptice koje mi koristimo za biološku zaštitu nisu rizične po ljude – kaže Hani.
I mnogo krupniji suri orlovi koriste se u biološkoj zaštiti
– Orao je ogroman, ima dva i po metra raspon krila, tako da je samo njegova pojava izaziva strah i trepet. A biološka zaštita se bazira na konstantnom strahu. Ptice kada shvate da je jastreb osnovao svoju teritoriju na jednoj oblasti, polako se premeštaju. Potrebno je vrijeme, ali biološka zaštita je najefikasniji način da se male ptice suzbiju – tvrdi on.
Kako tvrdi, teritorije kao što su aerodromi mogu imati samo obučene sokolare, jer se običan lov mnogo razlikuje od biološke zaštite.
– To je urbana sredina gdje na svakih pet minuta avioni polijeću i slijeću. Svakog trenutka morate imati kontrolu nad pticom grabljivicom, da ona ne bi napravila neželjen efekat, sama uletila u avion ili privukla druge ptice – kaže on.
Prema međunarodnim standardima i preporukama, Aerodrom Nikola Tesla Beograd svrstava se u aerodrom nižeg rizika bliskog susreta ptica i vazduhoplova, sa manje od pet bliskih susreta na 10.000 avio operacija.
– Bezbjednost vazdušnog saobraćaja nam je uvijek na prvom mjestu, a svojim radom se trudimo da utičemo da se poletanja i sletanja vazduhoplova obavljaju nesmetano – kaže Jovan Stanojčić, Šef zaštite od ptica i drugih životinja i kontrole stanja zelenih površina.
Specijalna vozila na Aerodromu
Ručni laserski uređaji, koji imaju domet do 2.500 metara, odlični su ako su ptice veoma udaljene od radnika koji vrši osmatranje i rastjerivanje. On prosto usmjeri laserski snop ka jatu, a najbolji efekat se postiže tokom mraka, sumraka ili loših vremenskih uslova, gdje nema mnogo jake sunčeve svetlosti.
– Koriste se i Pirotehnička sredstva u vidu raketica i rasprskavajućih sredstava, a tokom 2018. godine se očekuje uvođenje u upotrebu signalnih pištolja sa municijom – objašnjava on.
Ponekad se improvizuje i pomoću crnih kesa sa lopticom, repetir pušaka, kišobrana i drugih pomgala. Osim toga, u primjeni su i indirektne metode za odvraćanje prisustva ptica.
– Ptice na razne načine treba da se demotivišu da uopšte borave na kompleksu Aerodroma. Samo kombinacijom različitih metoda se može postizati željeni efekat, dok primenom samo jedne metode taj efekat nije zadovoljavajući. Bitan nam je i partnerski odnos sa avio-kompanijama, što može da podrazumijeva i odlaganje slijetanja ili polijetanja ukoliko dođe do toga da ptica ugrozi avion. U 2017. godini su u 14 navrata pravovremenom reakcijom zaposlenih sprečene incidentne situacije sa vazduhoplovima – poručuju sa ovog Aerodroma.
– Najdelotvorniji način za trajno otklanjanje prisustva ptica na Aerodromu Konstantin Veliki u Nišu je da se površine na kompleksu učine što neprivlačnije. Približno 120 hektara predstavlja izvor hrane, odmorišta i staništa za ptice. Zato visina trave na zelenim površinama nikada nije manja od 20 ili 30 centimetara Košenje se organizuje noću ili kada je aerodrom zatvoren za redovan avio saobraćaj – objašnjava ona.
Nakon pljuskova, jakog vjetra ili magle moguće je pojavljivanje glista i puževa koji dodatno privlače ptice, jer im služe za ishranu. Tada i na Aerodromu u Nišu radnici sedaju u vozilo sa zvučnim sistemom za rasterivanje ptica.
– Kada prepoznaju vrste ptica, odluče koji zvuk da puste, jer se iste vrste ptica ne ponašaju isto u različitom okruženju – dodaje ona.
Svjetlosna i zvučna signalizacija koriste se u ovu svrhu prilikom obilaska manevarskih površina. Tada se istovremeno sa kretanjem vozila ka uočenom jatu neizmenično pale i gase duga svjetla na vozilu uz rotaciono svjetlo i upotrebu sirene.
Ovi efekti su ipak kratkotrajni i ptice imaju tendenciju da se nakon kraćeg vremena vraćaju na isto mjesto sa kojeg su rastjerane.
Zato i oni koriste bioakustične repelente, a njihov ručni laserski uređaj ima domet 500 metara.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu