Primjera radi, u Narodnoj skupštini nije tako, jer osim glasova za, protiv i udržanih, imamo i one koji nisu željeli da glasaju. Dešavalo se da neki zakon ne prođe upravo zbog velikog broja udržanih glasova, ali to nije slučaj i u PS BiH.
Kontroverzno tumačenje odredbe Poslovnika Predstavničkog doma BiH problematizovao je član Kolegijuma Nebojša Radmanović (SNSD). Na njegovu inicijativu, Ustavnopravna komisija ovog doma zadužena da razmotri ovaj poblem i da se na nekoj od narednih sjednica otvori rasprava.
Radmanović, po običaju, nije odgovarao na naše telefonske pozove, ali je problematiku objasnio na sjednici Predstavničkog doma.
Evo, primjera radi, kaže se da je neki Izvještaj usvojen u drugom krugu glasanja sa 18 glasova za, jednim protiv i 19 uzdržanih. Dakle, od 38 prisutnih, 18 je glasao za i izvještaj je usvojen! Svako ko je naučio računati u osnovnoj školi vidi da tu nešto nije u redu. Naravno, radi se o Poslovniku, našem Poslovniku, koji je po mom mišljenju pogrešno protumačen. I evo da vas podsjetim, član 85. Poslovnika kaže – sve odluke u Domu donose se većinom glasova onih koji su prisutni i onih koji su glasali. Ovako kako piše u Zapisniku i kako je protumačeno, oni koji su bili uzdržani računaju se kao da nisu bili na prisutni. Dakle, vi ili mi, ako sam i ja tu bio, koji su uzdržani, računate se da niste prisutni u sali. Moram reći da to pomalo vrijeđa zdravu pamet i siguran sam da to nije u redu – rekao je Radmanović na sjednici.
Pošto se radi o komplikovanoj pravno-političkoj zavrzlami, krenimo redom. Sve je počelo 25. februara 2000. kada je iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) na adresu tadašnjeg predsjedavajućeg Predstavničkog doma Mirka Banjca stiglo tumačenje članova Ustava BiH i Poslovnika tog doma, jer OHR smatra da je to povezano.
Prema tom tumačenju, u prvom krugu glasanja broje se samo glasovi koji su za, a u drugom oni koji su protiv, uzimajući u obzir potreban broj glasova iz entiteta. Uzdržani se ne smatraju glasovima. Tada je iz OHR stigao i primjer kako to može da izgleda u praksi. Za ilustraciju su uzeli da je u sali došlo do drugog kruga glasanja i da je prisutan 31 poslanik, a rezulat glasanja je bio 11 za, šest protiv i 14 uzdržanih.
Logikom OHR, uzdržani su naprosto precrtani, a pošto je 11 “za” većina od preostalih 17 – izvještaj bi se smatrao usvojenim. Apsurd još više dolazi do izražaja kada se dođe do toga kako se u ovoj zamišljenoj situaciji glasalo po entitetima: samo jedan “za” i pet glasova “protiv” iz FBiH i 10 glasova “za” i jedan “protiv” iz RS dovoljno je da se ovaj izvještaj smatra usvojenim. Uzdržani se ni ovaj put ne broje. Zanimljivo je da ovakvo tumačenje nije potpisao tadašnji visoki predstavnik, nego šef Odjeljenja za pravna pitanja, izvjesni Aleksander S. Nikolas.
Aleksandra Pandurević, bivša dugogodišnja parlamentarka SDS u PS BiH, smatra da su pimjedbe Nebojše Radmanovića osnovane, a tumačenje iz OHR klimavo.
– Dejtonski sporazum kaže da je visoki predstavnih vrhovni tumač, dakle ne njegova kancelarija, ne njegovi službenici, nego on lično. To tumačenje iz 2000. nije potpisao tadašnji visoki predstavnik nego šef Odjeljenja za pravna pitanja OHR, pa se s te strane ne može smatrati kao konačno i obavezujuće – kaže Pandurevićeva za Srpskainfo.
Dodaje da uzdržani glasovi ne znači da se poslanik uzdržava od glasanja, nego da je uzdržan spram onog o čemu glasa.
– Primjera radi, uzdržan je kod zakona u prvom čitanju jer smatra da nije dobar da bi bio “za”, ali da se on može popraviti amandmanima u drugom čitanju, pa mu daje šansu da ostane u proceduri. U svim drugim parlamentima u BiH i regionu poslanik ima mogućnost da bude uzdržan, za i protiv. U NS RS, da bi akt bio usvojen potrebna je natpolovična većina ukupnog broja poslanika, 42. Onaj koji ne glasa, a kartica mu ubačena, bude označen kao da nije glasao. U PS BiH, ako je prisutno 30, za glasa 10 poslanika, protiv 9, a uzdržanih je 11 – zakon je usvojen u drugom krugu glasanja jer nema 10 protiv iz RS, niti 19 protiv iz FBiH – zaključuje Pandurevićeva.
Prema njenim riječima, rješenje je da se razdvoji kada neko nije glasao od toga da je glasao tako što je bio uzdržan. Svaka promjena načina brojanja glasova u Predstavničkom domu potom bi trebalo da se mijenja i u Domu naroda BiH.
Incko: To bi bilo kršenje Ustava BiH
Nije dugo trebalo da se u priču ponovo uključi OHR, ovaj put lično visoki predstavnik Valentin Incko. Kako Srpskainfo saznaje, on se 28. januara dopisom obratio članovima Ustavnopravne komisije u kome piše da se tumačenje pomenutog člana Poslovnika Predstavničkog doma tiče i člana IV 3. (d) Ustava BiH.
– U pogledu ubrajanja poslanika uzdržanih od glasanja, pomenuti član Ustava BiH predviđa da se uzdržani ne ubrajaju ni u glasove „za“ ni u glasove „protiv“. Uzdržavanje od glasanja ne predstavlja glas niti se takvim može smatrati – navodi Incko i dodaje da se uzdržani glasovi računaju samo prilikom računanja kvoruma, odnosno većine potrebne da bi parlament zasijedao.
– Promjena prakse u pogledu ubrajanja članova uzdržanih od glasanja u bilo kojem domu u PS BiH, u cilju njhovog izjednačavanja s glasovima „protiv“ određenih odluka, moglo bi ne samo ozbljno uticati na mogućnost da Parlamentarna skupština donosi odluke o ključnim pitanjima, nego bi na kraju dovela i do promjena kojima bi se kršile odredbe Ustava BiH – napisao je, između ostalog, Valentin Incko.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu