Skromni manastir Glogovac nalazi se na tromeđi Šipova, Jajca i Donjeg Vakufa.
Smješten je u kanjonu istoimenog potoka, među brdima planine Gorice. Posvećen je Svetom velikomučeniku Georgiju.
Kako se pretpostavlja, manastir je nastao u vrijeme vladavine kraljeva Dragutina i Milutina, u prvoj polovini 14. vijeka.
Od tada, sve do danas, ovaj pravoslavni hram nekoliko puta je bio rušen i obnavljan, dijeleći sudbinu srskog narda na ovim prstorima.
Svoje prvo stradanje manastir je doživio 1463. godine od strane Turaka u vrijeme kada je i srednjevekovna bosanska država pala pod tursku vlast.
Prema nekim zapisima, Turci su manastir spalili, a tadašnjeg igumana Joanikija nabili na kolac.
Obnovljen je pred kraj turske vlasti, odnosno za vrijeme vladavine vezira Omer – paše Latas, kasnije opisan perom Ive Andrića.
Međutim, zanimljivo je narodno predanje o tome koje se prenosi sa generacije na generaciju.
Ono kaže da su se narodni predstavnici obratili veziru sa molbom da im dozvoli da obnove svetinju.
On im je navodno odgovorio da će im dozvoliti, ako dobije dozvolu iz Carigrada, računajući da se to neće desiti.
Međutim, kada je stigao pozitivan odgovor, vezir se naljutio i naredio da manastir može biti podignut na takvom mjestu odakle se neće čuti crkvena zvona i da svetinja ne bude veća od volovske kože.
Ali, dosjetljivi mještani i tu su doskočili veziru – isjekli su kožu na kanap (oputu) i njom obilježili manastirski temelj iz koga je izrasla nova svetinja na mjestu srednjevjekovnog manastira.
Manastir Glogovac spaljen je ponovo za vrijeme Drugog svjetskog rata, a obnovljen je tek šezdesetoh godina 20. vijeka.
Odlukom Svetog arhijerskog sabora, 1990. godine, ušao je u sastav novouspostavljene Eparhije bihaćko-petrovačke.
Na prvom obnoviteljskom saboru, služenjem arhijerejske liturgije, 1991. godine, osveštao ga je patrijarh srpski Pavle, koji ga je, kasnije, posjetio još tri puta, 1998. 1999. i 2005. godine.
U godinama koje su uslijedile, manastir Glogovac posjetili su brojni mitropoliti i episkopi, kao i vjerujući narod, te je postao jedno od najvećih svetišta u ovom dijelu BiH.
U manastiru se održava kulturna, duhovna i zabavna manifestacija Janjski sabor, prve nedjelje poslije Duhova, koju posjećuju veliki broj stanovništva, ali i Krajišnika koji su raseljeni u Srbiji i svijetu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu