Politika

Kako institucije BiH POŠTUJU SRPSKI JEZIK: Kada Korina postane „Цоринна“, а Стјуарт „Стеwарт“

Institucije BiH zvanično njeguju srpski, hrvatski i „bosanski“ jezik, ali kada javnosti treba da se obrate na srpskom  – tu često nastaje problem.

Kako institucije BiH POŠTUJU SRPSKI JEZIK: Kada Korina postane „Цоринна“, а Стјуарт „Стеwарт“
FOTO: H.M.-KLIX/RAS SRBIJA

To smo vidjeli mnogo puta do sada, a posljednji primjer desio se juče, u saopštenju za javnost Centralne izborne komisije u BiH.

U želji da ispoštuju konstitutivnost naroda, iz CIK su na tri jezika poslali saopštenje za javnost o sastancima sa delegacijom Misije za procjenu potreba Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i predstavnicima Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope.

Saopštenje na srpskom je proslijeđeno na ćiriličnom pismu, ali je problem što su i imena gostiju iz inostranstva doslovno prebačena na ćirilicu, umjesto da budu ispisana onako kako se izgovaraju. Tako je Korina Lenš postala „Цоринна Ленсцх”,  a Stjuart Dikson je postao “Стеwарт ДИЦКСОН”.

Skraćenica Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju napisana je kao OSCE, a ne OEBS kako glasi na srpskom jeziku.

Foto Srpskainfo
Foto Srpskainfo

Savjet ministara BiH stoji nešto bolje po ovom pitanju, ali i njima promakne po koji lapsuz, poput Afganistana, iako se ta zemlja na srpskom izgovara Avganistan.

Saopštenja Ministarstva inostranih poslova BiH uglavnom stižu na hrvatskom jeziku, a kada se odvaže da ga napišu na ćirilici, poput saopštenja sa sastanka ministra Igora Crnatka u okviru Centralnoevropske inicijative, onda imena stranaca pišu kako se pišu na njihovom jeziku, a ne onako kako se izgovaraju na srpskom. Tako je ministar inostranih poslova i trgovine Mađarske ostao Péter Szijjártó. Ista stvar desila se i u saopštenju zamjenika ministra inostranih poslova BiH Josipa Brkića sa češkim kolegom koji je, u ćiriličnom saopštenju, potpisan kao Jakub Dürr.

Identičnu stvar rade i službe Parlamentarne skupštine BiH, koje u saopštenju na srpskom jeziku slovačkog premijera po srpki potpisuju sa Peter Pellegrini.

Na problem zanemarivanja srpskog jezika i pisma u institucijama BiH i ranije su upozoravali parlamentarci iz Republike Srpske, ali čini se neuspješno.

Nije da nemaju lektore, imaju, ali prosto ne žele to da rade. Nije riječ samo o transkripciji, odnosno o pisanju stranih riječi onako kako se izgovaraju na našem, nego je tu problem što redovno materijale dobijamo na hrvatskom i na bošnjačkom jeziku. Najčešće su samo na latinici, što znači da ne poštuju ni pismo ni jezik srpskog naroda. Mislim da je kolega Momčilo Novaković upozoravao na to, ali nije bilo nikakvog odgovora – kaže za Srpskainfo poslanica SNSD u Predstavničkom domu BiH Milica Marković.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu