Referendumsko pitanje glasi “Da li ste za potvrđivanje Akta o promeni Ustava Republike Srbije?”, o kojem će se građani izjasniti zaokruživanjem odgovora “da” ili “ne”.
Promjenu Ustava predložila je Vlada Srbije u cilju obezbjeđivanja veće nezavisnosti, efikasnosti i odgovornosti sudstva, veće samostalnosti i odgovornosti javnog tužilaštva, bolju zaštitu prava građana i jačanje vladavine prava.
Amandmani predviđeni Aktom o promjeni Ustava odnose na samo pravosuđe i njima se ne mijenjaju drugi dijelovi Ustava.
Naime, amandmanima se, kako ukazuju stručnjaci, predviđaju dodatne garancije za nezavisnost sudstva i sudija, garantuje se i stalnost sudijske funkcije i predviđa da će najviši sud u Republici biti Vrhovni sud.
Mijenjaju se zapravo ustavne odredbe o uređenju sudova i javnih tužilaštava, a imajući u vidu da postoji međuzavisnost između ovih odredbi i drugih odredbi Ustava, izmijenjeni su i članovi koji se tiču načela podjele vlasti, nadležnosti Narodne skupštine, način odlučivanja u Narodnoj skupštini i sastav Ustavnog suda, kao i izbor i imenovanje sudija Ustavnog suda.
Prema predloženim amandmanima, sudije, predsjednika Vrhovnog suda i predsednike sudova biraće Visoki savjet sudstva (VS S), a ne više Narodna skupština, a predviđene su i promjene u organizaciji javnog tužilaštva koje treba da obezbede samostalnost i odgovnost javnih tužilaca.
Glavne javne tužioce i javne tužioce biraće Visoki savjet tužilaca, a ne više Narodna skupština.
Proklamovano je i da je sudija nezavisan, kao i da je zabranjen svaki neprimjereni uticaj na sudiju u vršenju sudijske funkcije.
Ukida se prvi izbor sudija na mandat od tri godine i garantuje stalnost sudijske funkcije, koja traje od izbora za sudiju dok sudija ne navrši radni vijek.
Predviđeni su i razlozi iz kojih sudiji može prije vremena da prestane funkcija, što znači da se zakonom ne mogu propisati drugi razlozi.
Odluku o prestanku funkcije može da donese samo organ koji sudije i bira – VS S.
Amandmani predviđaju i promenu naziva najvišeg suda u Republici, pa će umjesto Vrhovni kasacioni sud taj sud nositi naziv Vrhovni sud, koji je prema objašnjenju Republičke izborne komiisjem u skladu sa pravnom tradicijom Srbije, kao i sa nadležnostima koje tradicionalno ima najviši sud u državi.
Predloženim rješenjima se ukida izbor sudija u Narodnoj skupštini i predviđa se izbor isključivo od strane VS S.
Taj organ činiće 11 članova od kojih su šest sudije koje biraju njihove kolege sudije, četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna skupština i predsjednik Vrhovnog suda koji.
Predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti će na ovaj način u potpunosti biti isključeni iz izbora sudija, a isto važi i za izbor predsjednika Vrhovnog suda i predsednike sudova, koje će takođe birati VS S.
Za članove VS S iz reda istaknutih pravnika mogu biti izabrana lica sa najmanje 10 godina iskustva u pravnoj struci, koji ne mogu biti članovi političke stranke i moraju biti dostojni ove funkcije.
Njih će birati Narodna skupština posle sprovedenog javnog konkursa, a detaljni uslovi za konkurs biće propisani zakonom.
Najveće promene tiču se organizacije javnog tužilaštva i predviđaju da funkciju javnog tužilaštva vrše Vrhovni javni tužilac, glavni tužioci i javni tužioci.
Glavni tužioci vršiće funkciju sadašnjih javnih tužilaca, a sadašnji zamjenici javnih tužilaca postaće javni tužioci i vršiće funkciju javnog tužilaštva zajedno sa glavnim javnim tužiocima.
Predviđenom promjenom obezbeđuje veća samostalnost i odgovornost nosilaca javnotužilačke funkcije, jer će postupajući javni tužilac imenom i prezimenom odgovarati za svoj predmet, jer je on u kontaktu sa strankama (okrivljeni mi oštećenim) a ne javni tužilac koji sada stoji iza svake odluke tužilaštva, iako nema neposredan kontakt sa strankama i ne postupa u predmetima.
U skladu sa nazivom najvišeg suda promijenjen je i naziv najvišeg javnog tužilaštva koje se više neće zvati Republičko javno tužilaštvo već Vrhovno javno tužilaštvo, a kojim rukovodi Vrhovni javni tužilac.
Amandmani predviđaju i da glavne javne tužioce i javne tužioce bira Visoki savjet tužilaca, a ne više Narodna skupština na prijedlog Vlade.
Međutim, samo će Vrhovnog javnog tužioca i dalje birati Narodna skupština na prijedlog Visokog savjeta tužilaca, poslije sprovedenog javnog konkursa.
Visoki savjet tužilaca biće samostalan državni organ koji obezbjeđuje i jemči samostalnost i javnog tužilaštva, Vrhovnog javnog tužioca, glavnih javnih tužilaca i javnih tužilaca.
Ovaj organ ima 11 članova od kojih su pet javni tužioci koje biraju glavni javni tužioci i javni tužioci, četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna skuoština, Vrhovni javni tužilac i ministar nadležan za pravosuđe.
Amandmanima je predviđeno da ministar ne može da glasa u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti javnih tužilaca.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu