Najviše kazne predviđene su za one koje “javno izlože poruzi ili preziru” lica ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta. Direktor Banjalučkog centra za ljudska prava Dejan Lučka pojasnio je kako bi u praksi mogla izgledati primjena zakona.
Lučka kaže da nije sve još gotovo da postoji i javna rasprava, ali da je sudeći prema izjavama zvaničnika usvajanje Nacrta završen posao.
– Mislim da je malo vjerovatno da Vlada RS povuče zakon i vjerujem da će se ići do kraja. Dakle, zakon će biti u potpunosti donesen ukoliko bi Prijedlog zakona nakon nekoliko mjeseci bio donesen – pojasnio je.
Lučka je naveo da norme postavljene u ovom zakonu u vezi sa klevetom i uvredom su tako široke i nedovoljno pojašnjene da će na sudijama na kraju biti da definišu same pojmove i odlučuju.
– To nikako ne bi trebalo da se radi, krivični zakonik je zadnje sredstvo za ograničavanje slobode izražavanja i on mora biti jasno definisan da ostavlja vrlo malo prostora za tumačenje. Takođe, jedno vrlo bitno krivično djelo koje se unosi je iznošenje privatnih i porodičnih prilika. Za novinare šta će to značiti ako iznesu da je neki rođak od političara izvršio određene malverzacije i tu spomenete tog političara, da li će to biti iznošenje ličnih i porodičnih prilika u javnost to ja stvarno ne znam reći sa sigurnošću. Ostavilo se mnogo prostora za manevar. Čak i ako zanemarimo ovako ogromne kazne i ako neko bude osuđen za klevetu to praktično znači da on biva stavljen u isti koš sa silovateljima, ubicama i kriminalcima. Ako izgubite parnicu u građanskom postupku za klevetu, vi platite štetu i to je to. Sada, ukoliko vas država osudi, vi imate krivični dosije i na vas se gleda kao na nekog kriminalca. To znači da ne možete izvaditi ono uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka protiv vas, teško možete da se zaposlite i mnoge druge posljedice koje idu iza toga – rekao je Lučka.
Naglasio je da su ogromni problemi koji nastaju s usvajanjem ovakvog zakona
– U objašnjavanju šta to sve znači ne samo za medije već i za druge građane budući da možete biti kažnjeni i ukoliko nešto o nekome iznesete u kafani. ugroženi su doslovno svi. Iako su novinari prvi na udaru, zatim aktivisti, ali ovo krivično djelo mogu uraditi svi – građani u kafanama, na društvenim mrežama, javnim skupovima itd. Veliki problem u samoj primjeni ovakvog zakona jeste to što mi nemamo prakse u zadnjih 20 godina u krivičnim postupcima u vezi s ovime, što znači da ćemo praksu tek početi graditi – ističe Lučka.
Mišljenja je da se ovime stavlja omča oko vrata slobodnoj riječi u RS
– U Krivičnom zakoniku postoji prostorno određenje što znači da svako ko na prostoru RS učini krivično djelo, njemu će se za to suditi. Postoje i nekakve druge stvari kada i drugi ljudi mogu odgovarati za druga krivična djela, kada su naprimjer građani RS uradili krivično djelo u insotranstvu što se takođe definiše Krivičnim zakonikom. Specifično će dakle biti kleveta i iznošenje stvari iz privatnog i političkog života preko interneta. Vidjećemo ko će za to odgovarati, da li neko ko iz RS objavi komentar na društvenoj mreži ili će to biti određena šira tumačenja. Vjerovatno će se sudije ugledati na prvu presudu i jedva će čekati da je neko donese pa da se one mogu ravnati prema njoj. Iz ovog svega bi mogla uslijediti autocenzura novinara jer će novinari jednostavno da se plaše ogromnih kazni. Iako je najavljeno da nisu propisane kazne zator, ali novčana kazna će se pretvarati u tu ako je ne budete mogli platiti. Možda će političari podnositi tužbe tužiocima da bi sankcionisali određene medije. Novinari će biti pod velikim pritiskom – zaključio je Lučka.
U NSRS je juče ovaj Nacrt izmjena Krivičnog zakonika usvojen uprkos brojnim pritiscima javnosti, prije svega medija, ali i međunarodne zajednice te pojedinih bh. zvaničnika da se on povuče i ne razmatra.
SDS je tražio da se kleveta i uvreda izuzmu iz KZ, te vrate u građansku parnicu, kao i da se izrade izmjene i dopune zakona o Zaštiti od klevete.
Povlačenje spornog zakona o kriminalizaciji klevete i dalje traže traži opozicija, novinarska udruženja, kao i predstavnici brojnih međunarodnih organizacija i ambasada.
Za usvajanje Nacrta izmjena Krivičnog zakonika je glasalo 49 poslanika, 21 je bilo protiv, niko suzdržan, piše N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu