Jubilej je proslavljen pjesmom, igrom i lijepim riječima, a imalo se šta i slaviti.
Vrijedne i agilne žene su 16. maj, Međunarodni dan zajedničkog života u miru, dočekale u novim prostorijama udruženja, u kući koju im je ustupila Gradska uprava Bijeljine.
– Evo i zvanično smo uselile u naše nove obnovljene prostorije. Naše udruženje raste i lijepo je što naše članice imaju gdje da se okupljaju, druže i kreiraju nove projekte – poručila je predsjednica udruženja Ramiza Bogaljević na svečanosti upriličenoj dan ranije.
Ona se zahvalila Gradu Bijeljina, koji ih podržava, te donatorima, a posebno Fondaciji “Lara” i Mirzeti Tomljenović, koja je ženama iz Janje, kako navodi, dala vjetar u leđa i pomogla im da ostvare svoje snove.
U ime gradonačelnika Bijeljine Ljubiša Petrovića, koji od početka svog mandata pomaže i podržava članice Udruženja “Žena” iz Janje, aktivistinjama je čestitao njegov savjetnik Radoslav Ostojić.
Janja je najveće povratničko, i jedno od najvećih izbjegličkih mjesta u BiH, ali već godinama slovi kao simbol suživota.
Za dobre komšijske odnose umngome su zaslužne i žene, pogotovo Ramiza Bogaljević i njene drugarice.
Ramiza je uvijek sa ponosom isticala da je udruženje “Žena” multietničko. Među 65 aktivistkinja iz Janje i okolnih žena su i Bošnjakinje i Srpkinje. I niko ne gleda ko je Fatima, a ko Dragana, Vesna ili Radojka.
Kako funkioniše ovo udruženje, u kojem se većina članica bavi ručnim radovima, vezući mostove mira, ranije je objašnjeno u reportaži Srpskainfo.
Udruženje “Žena” osnovano je 2003. godine, na inicijativu učiteljica iz Janje. Prva predsjednica je bila Hava Huremović, a jedna od prvih aktivistkinja Radojka Vuković.
Kasnije je rad Udruženja malo zamro, zbog smjene generacija, ali prije nekoliko godina aktivistkinje, predvođene agilnom Ramizom, ponovo su “ubacile u petu”.
Za žene iz Janje pročulo se se širom BiH, kada su 2021. godine, zajedno sa drugaricama iz Fondacije “Lara”, organizovale prvi “Međureligijski bazar ženskih vještina”.
Žene iz Janje bave se rukotvorinama i kreiranjem narodnih nošnji. Osnovale su i hor i folklornu grupu, da bi i članice, koje nisu vješte ručnim radovima imale motiv za druženje. Uz to, putuju, idu na seminare, uče da pišu projekte.
Kada im je Gradska uprava dodijelila na korištenje jednu staru kuću, žene su uzele lopate u ruke i vrijedno radile, kako bi renovirale kuću i od nje stvorile dom. U kući su uredile i bosansku i srpsku tradicionalnu sobu, kako bi se svaka članica i svi gosti udruženja osjećali kao svoji na svome.
Žene iz Janje su presretne što konačno imaju prostran i udoban prostor za druženje. Aktivizam im, kažu, mnogo znači. Mladost im je prošla u ratu, izbjeglištvu, povratničkim mukama, odgajanju djece u nedoba.
Sada, kad su u najboljim godinama one, družeći se, žive svoju drugu, ljepšu mladost.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu