Tamo je, kako kaže, imao priliku da upozna mnoge sorte grožđa. To ga je privuklo, pa danas u svom Batkoviću ima 50 sorti ovog voća.
Prevladavaju ruske sorte, ali ima i nekoliko američkih, moldavskih i bugarskih. Zasade sa sortama koje su se pokazale pogodnim za uzgoj na ovom području proširuje, ali kalemljenjem stvara i nove, nastojeći da ispuni sve zahtjeve, od vizuelnih do ukusa i mirisa.
Klima
Mada je Semberija izrazito poljoprivredni kraj, čije se stanovništvo najčešće bavi proizvodnjom ratarskih kultura i povrća, klimatski uslovi i plodna zemlja pogoduju i uzgoju vinove loze, navodi Perić.
– Kao i svemu ostalom, vinogradarstvu se čovjek mora posvetiti. Ja nastojim da otkrijem karakteristike koje se tiču rodnosti, otpornosti, kvaliteta ploda, rokova sazrijevanja. Sve su to bitne karakteristike za dalje uzgajanje, eksploataciju, preporuku. Vinograd traži prisutnost i pažnju, da se čovjek uključi u sve faze proizvodnje, od sađenja, odgoja, zakidanja zaperaka, pravilnog formiranja. Mnogo toga treba uraditi da bi se dobio dobar plod – objašnjava Siniša za Srpskainfo.
Postoje sorte koje su postojane na čokotu i otporne na kišu, vlažnost, toplotu, a postoje sorte koje se moraju skidati u fazi zrelosti u toku 10 dana, inače rod propada. Siniša to sve ispituje i provjerava na terenu, zapisuje njihove osobine u svoju bilježnicu kako bi za svaku sortu ponaosob dao karakteristike.
– Evo, na primjer, sorta nizina, koja je djelo jednog ruskog selekcionara, fantastična je i po otpornosti, rodnosti, veličini grožđa, i po ukusu i svim karakteristikama. Mogu da je preporučim kao odličnu sortu za naše područje. I bijelo grožđe sorte lanselot, takođe sorta ruskog porijekla, kasnijeg roka sazrijevanja, harmoničnog uskusa, pokazala se kao odlična za naše podneblje – dijeli svoja iskustva ovaj vinogradar.
Berba
Česte kiše ove jeseni nisu ugrozile neke od njegovih sorti.
– Grozdovi i bobice nisu popucale nego su ostale sačuvane. Ponosan sam na sorte bostorg, jubilej novočekarska, preobraženje, viktor – kaže Siniša.
Berba u Sinišinim vinogradima počinje krajem jula i traje do prvih mrazeva. Za sada ne računa ni na kakvu komercijalnu dobit. Kako koja sorta pristiže, tako čokote bere i rod poklanja prijateljima.
– Interesantno je da u Semberiji nema mnogo vinograda, a da u gruntovnici imate parcele koje se vode kao vinogradi. To je dokaz da se vinova loza ovdje nekada uspješno uzgajala. Nažalost, visoki porezi koji su bili uvedeni na vinograde, izuzetno skupa i zahtjevna proizvodnja, uticale su da se u Semberiji grožđe uzgaja isključivo za vlastite potrebe. Volio bih da se više naših ljudi bavi vinogradarstvom a da grožđe, koje zovu voćem bogova, bude što zastupljenije na našim trpezama – ističe Siniša za Srpskainfo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu