Kako je rekao, ta djeca nisu odlučila da odu u zonu konflikta “i mi nemamo pravo da ih ostavimo tamo”. Gotovo 100 članova porodica džihadista u Siriji i Iraku vraćeno je krajem 2017. godine, prije nego što je ruska obavještajna služba izrazila zabrinutost za sigurnost u zemlji koja je više puta bila meta terorističkih napada, prenosi “Blumberg”.
Iskustvo Rusije ilustruje izazove sa kojima se suočavaju SAD i Evropa kada odlučuju kako da se nose sa građanima zarobljenim u Siriji i Iraku koji su bili deo Islamske države.
https://www.youtube.com/watch?v=d8MQu6TfaYI
Mnoge vlade nisu bile voljne da vrate bivše borce, sude im i kazne ih, bojeći se napada ili pokušaja da se radikalizuju zatvorenici iz zatvora. Dok su mnogi džihadisti ubijeni, hiljade žena i djece je ostalo na Bliskom istoku u zatvorima i logorima nakon raspada takozvanog kalifata Islamske države, i predstavljaju humanitarni izazov i potencijalnu buduću bezbjednosnu prijetnju ako njihova sudbina ne bude riješena.
Rusija ima ozbiljan problem u pogledu ljudskih prava, ali je učinila mnogo – više nego zapadne demokratije – po pitanju povratka. Globalno, Rusija je imala najaktivniji program za vraćanje zatvorenika iz Iraka i Sirije, posebno djece – rekla je Tanja Lokšina, pomoćnica direktora “Hjuman rajts voč” za Evropu i Centralnu Aziju.
Kadirov spasava djecu?
Paradoksalno, program je pokrenuo Ramzan Kadirov, ozloglašeni vođa Čečenije koji se našao na američkoj listi sankcija u decembru 2017. godine, optužen da je odgovoran za “vansudska ubistva, mučenje i druga teška kršenja ljudskih prava”. Istog mjeseca, Putin je podržao Kadirovljeve “plemenite” napore da spase djecu, a da nije spomenuo žene zarobljene u ratnoj zoni.
Predsjednikova podrška je važan signal za oko 25 miliona muslimana u Rusiji, druge po veličini vjerske grupe u zemlji. Kremlj je naporno radio da bi zadržao lojalnost najveće evropske muslimanske manjine dok se borio protiv domaćih militanata u Čečeniji i susjednim oblastima Sjevernog Kavkaza.
Ipak, žene koje su vraćene sa Bliskog istoka, čuvaju se pod nadzorom službi bezbjednosti i često moraju da drže govore u kojima osuđuju svoj angažman u Islamskoj državi da bi odvratile druge od ekstremizma.
Kadirov se uključio u ovo pitanje kako bi “naglasio svoje vođstvo među muslimanima u Rusiji” i poboljšao svoj javni imidž kroz suprotstavljanje Islamskoj državi, izjavio je Grigorij Švedov, analitičar.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu