Analitičari ističu da bi od izbora u Crnoj Gori dosta toga mogli naučiti i političari u Bosni i Hercegovini, jer su mnoga dešavanja tamo i ovdje slični. Decenije vladavine istih ljudi i partija, zemlja ogrezla u siromaštvu, odlazak stanovnika, stalno izmišljanje unutrašnjih i vanjskih neprijatelja, podjela vlastitih građana na izdajnike i patriote i još mnogo toga.
Sve ovo imamo i u BiH, gdje političari već godinama građanima serviraju istu priču, a da pri tome ne nude nikakva nova rješenja.
Đukanovićeva stranka doživjela je poraz uprkos svim resursima koje su imali na raspolaganju – od medija pa do državnih resursa, uključujući i fantomske birače. Analitičari ističu da je to upravo pokazatelj da je građanima dogorjelo do nokata. Dodaju da Đukanovićevom padu nije doprineo samo sukob sa SPC, jer su protiv njegove vladavine ustali i brojni Crnogorci, ali i nacionalne manjine.
Poziv na jedinstvo
Ujedinjeni u svim svojim različitostima opozicija je uspjela da pobijedi ne samo DPS, već i koaliciju okupljenu oko vladara te države, što Đukanović jeste već tri decenije.
I dok je Đukanović svoju predizbornu kampanju gradio na priči o unutrašnjim i vanjskim neprijateljima Crne Gore, stavljajući sebe u prvi plan kao zaštitinika države i naroda, a građane podijelio na izdajnike i patriote, opoizicija je radila nešto sasvim drugo.
Oni su, naime, pozivali građane na jedinstvo bez obzira na nacionalnost, te najavili ozbiljne promjene.
Prvi na redu je sporni Zakon o slobodi vjeroispovjesti, čiju promjenu podržavaju sve opozicione partije, bez obzira na njihov nacionalni sastav. Najavljeno je donošenje antikorupcijskog zakona, formiranje vlade sastavljene od stručnjaka s vremenski ograničenim mandatom. Najavljeno je i izjašnjavanje građana o ključnim pitanjima, odnosno više direktne demokratije.
Obračun s kriminalom
Opozicija je obećala i da neće biti revanšizma, ali da će se obračunati s kriminalom.
U suštini, vlast je imala staromodnu kampanju, vodeći je po već izlizanim i isprobanim receptima, bez ikakvog odgovora za mlade i ostale osiromašene građane, dok je opozicija nudila konkretna rješenja.
Politički analitičar Marko Šuka kaže da svemu ovome treba dodati činjenica da je opozicija sastavljena od mladih i obrazovanih ljudi, bez mrlje u karijeri, poput lidera koalicije “Mir je naša nacija” Alekse Bečića (33) i mladog Albanca Dritana Abazovića (35), prvog čovjeka građanskog pokreta URA (lista “Crno na bijelo”), koji u svojim istupima stalno naglašava da problem Crne Gore nije nacionalne, već ekonomske prirode.
– Pored mladih ljudi, u opoziciji imamo i one iskusne, poput Zdravka Krivokapića, nestranačkog lidera “Za budućnost Crne Gore”, koji nema mrlje u svojoj karijeri i nije od ranije politički eksponiran – ističe Šuka.
Politička paralela
Ističe da je upravo snaga opozicije bila u spoju mladosti, mudrosti i tome što niko od njih nije politički „izraubovan“.
Ukoliko bi se povukla paralela s našom političkom situacijom u BiH, Šuka kaže da je očito da se kod nas u prvi plan u većini slučajeva guraju jedni te isti funkcioneri, koji su već „politički izlizani“, jer su do sada obavljali razne funkcije. On ističe da je takvih i u vlasti, ali i u opoziciji.
Na pitanje kakvu pouku bi naši političari mogli izvući iz izbora u Crnoj Gori, Šuka kaže da u prvom ne trebaju da potcjenjuju građane, jer će im greške kad-tad doći na naplatu.
– Đukanović je pokušao stvoriti naciju na mržnji većeg dijela stanovništva, odnosno Srba, što je potpuno pogrešno. Opozicija je sve to mudro iskoristila. Pojavila se jedna mlada energija, koja je odlučila da se ujedini i rekla “dosta je s manipulacijama”. Bečić se izjašnjava kao Crnogorac, ali ne negira Srbe, ne zanemaruje ćirilicu i ne zagovara mržnju, kao što to čini Đukanović. Opozicija je dobro iskoristili društvene mreže, gdje su prikazivali zloupotrebe od strane vlasti – kaže Šuka.
Izlaznost
Dodaje da je opozicija čak uspjela da podigne svijest kod građana da moraju do 12 časova izaći u što većem broju na birališta kako bi spriječili zloupotrebe, što je odličan uspjeh.
– Ne može se na vlasti opstajati vječnim obmanama naroda, a posebno ne izmišljanjem nevidljivih neprijatelja. Građani sve više koriste društvene mreže, mnogo su informisaniji, putuju, dobijaju informacije iz različitih izvora tako da ih ne možete obmanjivati do besvijesti. Kod nas imate stalno priču o čuvarima nacionalnog identiteta, odnosno političarima koji se predstavljaju kao zaštitnici svog naroda, dok su svi drugi izdajnici. Na tu kartu je igrao i Đukanović, ali mu je narod okrenuo leđa, jer im je dosta šuplje priče – kaže Šuka.
I politički analitičar Velizar Antić smatra da ima sličnosti između političke situacije u BiH i Crnoj Gori, jer se političari koriste metodama naslijeđenim iz komunističkog režima.
– A to je da uvijek stvaraju neprijatelje i na toj matrici prave podjele u društvu na osnovu kojih vladaju. I jedan i drugi su od društava napravili partokratski sistem, gdje je interes njihove političke partije iznad interesa društva i naroda. Stvoren je takav društveni ambijent u kome postoje povlašćeni i oni koji to nisu u svim segmentima društva – prilikom zapošljavanja, dobijanja tendera, projekata i slično. Jednom rječju, ostvaruju profit nauštrb svih građana – ističe Antić.
I on ponavlja da su i ovdje, kao u Crnoj Gori, napravljene duboke podjele u društvu na izdajnike i patriote, a na toj podjeli stranke crpe svoju snagu na izborima.
Razbiti strah kod naroda
Analitičari ističu da je opozicija u BiH, posebno u Srpskoj, daleko od one u Crnoj Gori, jer nemaju niti isti kapacitet niti istu poziciju. Ističu da će trebati još vremena da se pojave osobe u opoziciji koje će moći parirati onima u Crnoj Gori.
I Velizar Antić smatra da opozicija u BiH, posebno u Srpskoj, ipak može da izvuče neke pouke iz ponašanja opozicije u Crnoj Gori.
– Moraju da se ponašaju kao i opozicija u Crnoj Gori, ukoliko žele da pobijede na nekim sljedećim izborima. Najvažnija stvar koju bi opozicija trebala da uradi je ta da razbije strah kod naroda – ističe Antić.
Dodaje da građani na primjeru Crne Gore mogu da vide da odlaskom jedne garniture vlasti država nastavlja da „živi“ i da sudbina bilo koje zemlje ne zavisi od sudbine jednog čovjeka ili stranke.
– Kao što će Crna Gora nastaviti da postoji i nakon Đukanovića, tako će i BiH nastaviti da postoji odlaskom bilo koje garniture vlasti. Ista je sudbina i Srpske, koja neće nestati već će nastaviti da postoji – zaključio je Antić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu