Nalaže se Centralnoj izbornoj komisiji BiH da ovjeri učešće SDS na Lokalnim izborima 2024. godine, uz garantovanje svih pratećih prava do donošenja odluke o apelaciji.
Ova odluka stupa na snagu odmah i obavezujuća je do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH o apelaciji.
Ovako glasi odluka Ustavnog suda BiH od 27. juna, koja vraća SDS u igru nakon što im CIK BiH nije ovjerila učešće na oktobarskim izborima jer im je, zbog američkih sankcija, ugašen bankovni račun. Odluku CIK potom je potvrio Sud BiH.
Međutim, treba naglasiti da ovim nije stavljena tačka na cijeli slučaj jer sve zavisi od konačne odluke Ustavnog suda BiH.
-Ovo je samo pozitivan signal. Konačnom odlukom Ustavni sud BiH može da odobri ili da definitivno zabrani učešće SDS na izborima. Konačna odluka u ovakvim slučajevima donosi se relativno brzo, otprilika za mjesec dana – navodio sagovornik Srpskainfo upućen u navedenu tematiku.
Rezerva
Podsjećamo, kao rezervnu varijantu, SDS je za izbore osnovala i prijavila drugi politički subjekat SDS-Volja naroda. U slučaju da Ustavni sud BiH definitivno odobri učešće SDS na izborima, ostaje da se vidi kakva će tada biti sudbina stranke Volja naroda.
Advokati Ademović i Nožica
U obrazloženju ove odluke Ustavnog suda se navodi da je SDS, po Advokatskom društvu „Ademović, Nožica i partneri“ d.o.o. Sarajevo, podnijela 18. juna 2024. apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Suda BiH od 7. juna 2024.
Takođe, SDS je tada podnijela zahtjev za donošenje privremene mjere kojom će se naložiti CIK da ovjeri učešće apelantice na Lokalnim izborima 2024. godine, uz garantiovanje svih pratećih prava do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o apelaciji.
Pokrenuli skidanj s „crne liste“
Obrazloženje odluke Ustavnog suda BiH otktica da je SDS pokrenula postupak ukidanja sankcija kod OFAK o čemu je dostavila dokaz, i taj postupak je u toku. Dalje, SDS je naglasila da, čim navedeni postupak bude okončan pozitivno, moći će otvoriti transakcijski račun stranke, o čemu će CIK biti blagovremeno obaviješten.
-U međuvremenu, apelantica je istakla da je njeno Predsjedništvo donijelo odluku o zaključenju ugovora o komisionu s generalnim sekretarom stranke, a u svrhu otvaranja bankovnog računa na ime generalnog sekretara. Naime, kako je obrazloženo, navedeni račun će služiti isključivo za potrebu uplate takse za učešće apelantice na izborima i finansiranje izborne kampanje za Lokalne izbore 2024. godine – navodi se.
Međutim, CIK je 31. maja ipak odbila ovakvu prijavu SDS jer je iz važećih zakona i pravilnika zaključila da je SDS bila dužna dostaviti račun za finansiranje izborne kampanje otvoren na ime političke stranke, a ne na ime fizičkog lica, te uplatu takse za ovjeru izvršiti sa svog transakcijskog računa koji će se namjenski koristiti za izbornu kampanju.
SDS: To je zabrana rada
Isto je presudio i Sud BiH 7. juna i zaključio da takvo tumačenje dovodi do kršenja izričitih i jasnih odredbi Izbornog zakona BiH, koje se ne mogu otkloniti zaključivanjem obligacionopravnih ugovora s fizičkim licima, makar to bili i članovi stranke ili nosioci funkcija u toj stranci.
S druge strane, SDS tvrdi da joj je prekršeno pravo na slobodu udruživanja iz člana II/3.i) Ustava BiH i člana 11. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te da je zabrana ovjere njene prijave za izbore de fakto zabrana rada!
„Bitni za demokratiju RS“
– U vezi sa zahtjevom za donošenje privremene mjere, apelantica (SDS) je naglasila da je njena uloga „bitna za demokratiju u BiH, posebno u Republici Srpskoj“, imajući u vidu da je trenutno najjača opoziciona stranka. Stoga, SDS smatra da se konkretnom zahtjevu, s tačke gledišta javnog interesa, „apsolutno mora dati značaj“. SDS je istakla da ako se ne usvoji ova privremena mjera, čak i da Ustavni sud usvoji apelaciju, meritorna odluka ne bi bila izvršiva u smislu svoje efektivnosti. Naime, CIK provodi izborne aktivnosti prema rokovima i redoslijedu aktivnosti propisanim Uputstvom o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za lokalne izbore 2024. Navedenim uputstvom je predviđeno da politički subjekti imaju obavezu podnijeti kandidatske liste u periodu između 26. juna i 8. jula 2024. godine, te da će CIK najkasnije 2. avgusta 2024. godine konačno ovjeriti te liste. Dakle, kandidatske liste subjekata koji će učestvovati na lokalnim izborima zatvaraju se 8. jula 2024. godine – navodi Ustavni sud BiH.
Zapažanja Suda
Ustavni sud smatra da iz činjenica konkretnog predmeta proizlazi da su apelacijom pokrenuta ozbiljna pravna pitanja koja Ustavni sud mora razmotriti u redovnom postupku ispitivanja dopustivosti i merituma apelacije.
Naime, Ustavni sud podsjeća da, s obzirom na značajnu ulogu političkih stranaka u osiguravanju pluralizma i pravilnog funkcioniranja demokratije, svaka mjera preduzeta protiv njih utiče na slobodu udruživanja i, prema tome, na demokratiju u dotičnoj državi.
– Stoga, razloge koje je apelantica iznijela u vezi s potrebom za donošenjem privremene mjere Ustavni sud smatra dovoljnim za ocjenu kako su ispunjeni uslovi da se, do donošenja konačne odluke, privremeno naloži CIK da ovjeri učešće apelantice na Lokalnim izborima 2024. godine, uz garantovanje svih pratećih prava. Naime, Ustavni sud smatra da navedeni nalog CIK-u nije suprotan javnom interesu, te da to neće imati za posljedicu značajniju štetu za druge kandidate na izborima – objašnjava Sud.
Međutim,njegov je stav da bi se neusvajanjem privremene mjere prije donošenja odluke Ustavnog suda o apelaciji moglo doći u situaciju da eventualno utvrđivanje povrede prava SDS ne bi imalo smisla jer bi SDS bila onemogućena da ravnopravno učestvuje na lokalnim izborima 2024. godine s drugim kandidatima.
–S druge strane, ukoliko apelacija bude odbijena, prestaće važenje privremene mjere i apelantica će moći biti eliminisana iz dalje izborne utrke. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da javni interes preteže u korist usvajanja privremene mjere. Stoga je Ustavni sud ocijenio da je u interesu vođenja postupka i stranaka da se usvoji privremena mjera. Na osnovu izloženog, odlučeno je kao u dispozitivu ove odluku – navodi sud.
Na kraju, sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ni u kojem slučaju ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu apelacije SDS.
U donošenju odluke učestvovali su predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nuberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keler, Ledi Bianku i Marin Vukoja. U Ustavnom sudu BiH trenutno nema ni jednog sudije iz RS. U Srpskoj postoji zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, ali ga niko ne poštuje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu