Zaključeno je ovo na jučerašnjem sastanku radnih grupa SNSD, HDZ BiH i SDA, koji je održan u Mostaru, a čija tema je bila upravo 14 ključnih prioriteta Evropske unije koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti.
Učesnici sastanka su izrazili spremnost da unaprijede unutrašnje odnose i poboljšaju ambijent kako bi se svi ključni prioriteti ispunili i BiH napokon dobila status kandidata. Nakon sastanka je rečeno da je fokus razgovora bio na Zakonu o javnim nabavkama, Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH, te na Zakonu o VSTS.
– Odredili smo statuse, te dogovorili šta nam je dalje raditi. Atmosfera je bila dobra, rasprava je bila otvorena, tako da ubrzo možemo očekivati konkretne rezultate. Očekujemo da u najkraćem roku završimo procedure i da s kredibilnim zahtjevom zatražimo kandidatski status – rečeno je nakon sastanka.
Ovo, inače, nije prvi sastanak ove tri stranke na kojima su dogovarane brojne važne teme koje se tiču funkcionisanja BiH i njenog puta u EU. Međutim, mnogi od tih sastanaka su se pokazali kao potpuni promašaji jer bi ubrzo nakon zajedničkog dogovora jedna od strana promijenila svoje mišljenje i cijelu priču vratila na početak.
Jedan takav sastanak, koji su predvodili lideri ove tri stranke – Milorad Dodik, Dragan Čović i Bakir Izetbegović, desio se u julu prošle godine kada je dogovoreno usvajanje budžeta BiH, te imenovanja direktora i rukovodilaca državnih agencija i institucija. Dogovor je propao ubrzo nakon tog sastanka, a Dodik je tada rekao da je dogovor propao „zbog poznatog stila SDA, koji pokušava posvađati SNSD i HDZ BiH“.
Politička analitičarka Tanja Topić skeptična je po pitanju jučerašnjeg sastanka, odnosno mogućnosti da će se sporni prioriteti iz Mišljenja EK riješiti ubrzo.
– Podsjetiću na vrlo optimističke izjave nekih od lidera političkih partija čije su delegacije juče bile na sastanku u Mostaru. Prema izjavama tih lidera, BiH je već odavno dobila kandidatski status za EU. Toliko su njihove izjave i njihov optimizam vjerodostojni – ocjenjuje Topićeva.
Dodaje da je malo ko od građana sklon vjerovati da će BiH zaista uskoro ispuniti prioritete EK i dobiti kandidatski status.
– Ni ti isti političari više ne vjeruju u te priče, pa se postavlja pitanje šta je smisao davanja tih praznih obećanja osim možda da se na neki način kod zvaničnika EU stvori privid da su spremni učiniti sve neophodne reforme da BiH postane članica EU. Svi vidimo kako se te reforme sprovode, odnosno ne sprovode, i da je to jedan dugotrajan, mukotrpan put – zaključuje Topićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu