U članku pod nazivom “Lijepa umjetnost ili drzak dizajn?” (Fine art or daring design?) autor Vil Koldvel je stavio MSU na osmo mjesto, opisavši ga sljedećim riječima: “Bio je zatvoren zbog renoviranja od 2007. do 2017. ali prošlog oktobra Muzej savremene umjetnosti ponovo je otvoren za javnost. Modernistička zgrada iz 1965. ima zapanjujuću geometrijsku fasadu i sadrži najveću kolekciju jugoslovenske umjetnosti na svijetu, uključujući djela Petra Dobrovića i Milana Konjovića”, piše Blic.
Na prvom mjestu Koldvel preporučuje BLOX iz Kopenhagena, prostranu novu građevinu u obliku kocke u danskoj luci.
Sljedeća na listi je Fondacija Miro Majorka iz Palme (Miró Mallorca Fundació), galerija posvećena životu i radu Huana Miroa, koji se trajno nastanio u Palmi 1956.
Svjetlosni atelje u Parizu (Atelier des Lumières) najavljen je kao prvi digitalni umjetnički centar u francuskom glavnom gradu.
Među 13 umjetničkih izložbenih prostora koje morate vidjeti nalaze se i Muzej ulične umjetnosti “Lasloods” iz Amsterdama najveći te vrste na svijetu – sa portretom Ane Frank od 24 metara na spoljašnjem zidu, zatim Muzej lijepih umetnosti iz Valete koji se otvara u junu, renovirani Narodni muzej Švedske iz Stokholma koji će poslije pet godina pauze biti otvoren za javnost 14. oktobra, kao i Nacionalni muzej savremene umjetnosti iz Atine koji će biti gotov krajem godine.
Na spisku se nalaze i Muzej lijepih umjetnosti iz Budimpešte koji je prošao trogodišnje renoviranje i u novembru otvara veličanstvenu Romaničku salu, Kolekcija Roberta Kazamontija iz Firence, prva savremena umjetnička galerija u kolijevci renesanse sa radovima Vorhola i Pikasa, kao i Centar Giljarovski u Moskvi, nazvan po Vladimiru Giljarovskom (1855-1935), hroničaru revolucionarne Moskve.
Tu su i Umjetnički centar LUMA u Arlu kojim dominira kula visoka 56 metara arhitekte Frenka Gerija, kao i Galerija Fondacije Lafajet iz Pariza, industrijsku petospratnicu u četvrti Mare.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu