Tako je na adresu Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH lani stiglo 148 prigovora, što je u poređenju sa, naprimjer, 2010. godinom, čak pet puta više.
Iz AZLP su potvrdili da su se najčešće povrede ličnih podataka u proteklom periodu odnosle na nezakonito prikupljanje kopija ličnih karata, obradu ličnih podataka putem videonadzora, direktni marketing, obradu JMB. Slijedi zahtjevanje uvjerenja o nekažnjavanju u konkursnoj proceduri, objava ličnih podataka putem oglasnih ploča, obrada ličnih podataka o zdravstvenom stanju i o posebnom stažu…
Iz pomenute agencije više puta su podsjetili na slučaj koji je pokrenuo građanin protiv doma zdravlja, jer su njegovom supružniku, s kojim je bio u brakorazvodnoj parnici, dali podatke iz zdravstvenog kartona što je moglo uticati na odluku suda o starateljstvu nad djecom. Sud je presudio da zdravstvena ustanova oštećenom plati 6.300 KM, što je prvi slučaj da je u sudskoj praksi u BiH zbog povrede prava na privatni život u pogledu ličnih podataka vođen sudski postupak i da je oštećena strana dobila pravo na naknadu nematerijalne štete za pretrpljenu duševnu bol.
Takođe, pojedine škole su provjeravale spriječenost za rad svojih zaposlenih, te nezakonito tražile dodatne nalaze koje im je nadležni zavod zdravstvenog osiguranja dostavio.
Zabilježeni su i slučajevi zloupotrebe ličnih podataka, gdje su škole stranih jezika potpuno neosnovano i bespotrebno od klijenata tražile matični broj i kopiju lične karte, a isto se događalo čak i prilikom kupovine karata za fudbalske utakmice.
U AZLP naglašavaju da je lani najviše prigovora (79) podneseno protiv kontrolora iz javnog sektora, a riječ je o entitetskim upravama i zavodima, lokalnim zajednicama, javnim preduzećima koja pružaju komunalne, elektrodostributivne i telekomunikacijske usluge, fakultetima, školama, centrima za kulturu.
S druge strane, 69 prigovora podneseno je protiv banaka, mikrokreditnih organizacija, različitih privrednih subjekata, predstavnika etažnih vlasnika i fizičkih osoba.
Lani je u cjelosti usvojeno 29, a djelimično 5 prigovora, dok su 42 odbijena. Donesena su dva zaključaka kojim su okončani postupci po prigovoru, zbog nenadležnosti ili neurednosti podneska, dva su dostavljena nadležnom organu, a 68 je u postupku rješavanja. Prošle godine je, takođe, izdato 15 prekršajnih naloga, najviše javnim preduzećima u BiH. Po osnovu izdatih i realizovanih prekršajnih naloga, na jedinstveni račun trezora BiH lani je uplaćeno 16.550 KM. Najveće kazne u protekloj godini, u iznosu od 10.000 KM, izricane su javnim preduzećima – kaže direktor AZLP Petar Kovačević.
Iz ove agencije više puta su upozorili da svaki podatak može biti zloupotrijebljen, te da je neophodno jačati svijest građana o značaju zaštite lične podatke, ali i odgovornost onih koji ih obrađuju.
Uništiti podatke klijenata
AZLP je nedavno zabranila Agenciji za bankarstvo RS da od komercijalnih banaka prikuplja jedinstvene matične brojeve, te naredila da obriše i uništi sve do sada prikupljene JMB klijenata.
– Nesporno je da ABRS ima zakonom propisanu nadležnost da vrši kontrolu i nadzor rada i zakonitosti poslovanja banaka. Međutim, neprihvatljivo je i protivno pozitivnim zakonskim propisima da zahtijeva da joj komercijalne banke, prilikom dostavljanja izvještaja o poslovanju putem obrazaca, dostavlja i JMB klijenata – naglasili su u AZLP.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu