Predsjednik Komisije za koncesije RS Radenko Đurica je, ipak, zadovoljan učinkom. U godišnjem izvještaju pred Narodnom skupštinom RS istakao je da od rudnika, elektrana, majdana šljunka, kamenoloma i zemljišta izdatog pod zakup, Srpska, osim koncesione naknade, “ima i drugih koristi”.
To su izgradnja infrastrukture, zapošljavanje i pomoć lokalnim zajednicama – rekao je Đurica.
Opozicija i nevladin sektor se ne slažu sa ovakvom ocjenom. Ekolozi se već godinama bune protiv masovnog izdavanja koncesija za male elektrane, tvrdeći da je koncesiona naknada koju plaćaju proizvođači struje manja od premija koju oni dobiju od države na ime proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Upozoravaju i da male elektrane uništavaju rijeke, a zapošljavaju najčešće samo jednog ili dva radnika.
Kirije
Poslanik Dušan Berić (SDS) tvrdi da je i prihod od koncesija minimalan i procjenjuje da bi po tom osnovu RS mogla naplatiti bar 200 miliona KM godišnje.
– Potrebno je suzbiti nelegalnu eksploataciju prirodnih resursa, te donijeti i zakon o prirodnim bogatstvima, kako bi bili zaštićeni interesi države i naroda – poručuje Berić.
Zdravko Krsmanović, poslanik NDP, kao eklatantan primjer davanja prirodnih bogatstva u bescijenje navodi dvije atraktivne lokacije na rijekama, za koje je godišnja naknada ukupno 17.000 maraka.
– Nije teško izračunati da ove lokacije, na kojima koncesionari mogu zaraditi milione, zakupce koštaju manje od 1.000 KM mjesečno. Veća je kirija za kiosk u centru grada, nego za čitavo ušće rijeke u jednom od najljepših predjela RS – kaže Krsmanović, dok je poslanik PDP Milan Švraka pozvao da se izvrši revizija sumnjivih koncesionih ugovora.
Neefikasnost sistema
Kritike stižu i od poslanika vladajuće koalicije. Dragoljub Davidović (SNSD) je upozorio da je potrebna mnogo bolja kontrola provođenja koncesionih ugovora kako bi više novca ušlo u budžet, a prirodna bogastva bila zaštićena od devastacije.
– Stanje na terenu je jako loše i ukazuje na to da ili koncesionari ne ispunjavaju preuzete obaveze ili se prirodna bogatstva eksploatišu nelegalno, bez koncesije, dakle na crno. I jedno i drugo je jako loše po RS i ukazuje na neefikasnost sistema – upozorava Davidović.
Za korištenje mineralnih resursa RS, u šta spadaju rudnici, kamenolomi i majdani šljunka u rijekama, u 2017. je naplaćeno ukupno 23,7 miliona KM koncesionih naknada. Za poljoprivredno zemljište koncesionari su platili 1,1 miliona KM, a za izgradnju i korištenje hidroelektrana 8,5 miliona KM.
Da koncesionari imaju koristi od prirodnih resursa pokazuje i veliko interesovanje za koncesije. Samo u prošloj godini Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS uputilo je 36 zahtjeva za koncesije za elektrane. U oblasti elektroenergetike zaključen je do sada 141 koncesioni ugovor.
Uništene rijeke i planine
Poseban problem je što koncesionari, nakon što iskoriste prirodno bogatstvo, ostave za sobom uništene rijeke, polja i planine, upozorava poslanik Dragoljub Davidović (SNSD).
– Nakon što se zatvori rudnik ili kamenolom, neki koncesionari ostave iz sebe rupe i bare, iako su po ugovoru dužni da teren dovedu u prvobitno stanje. Tako je, recimo, korito Vrbasa u donjem toku uništeno zbog eksploatacije šljunka, sa barama koje se koriste kao ilegalno odlagalište klaoničkog otpada, pa se time truju i rijeka i podzemne vode – kaže Davidović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu