Inflacija je na pragu od skoro 12 odsto godišnje, a cijene tokom ljeta ako neće dodatno rasti, neće ni padati, ocjenjuju poznavaoci.
Sada su se oglasili i ekonomisti i ocjena je da cijene tokom ljeta neće padati. Kada kažu cijene misle na one koje su i podigle inflaciju, a to su cijene hrane, piće, goriva, energenata. Ako ne budu veće, manje neće sigurno.
Brine i činjenica da je inflacija u Crnog Gori veća nego u Eurozoni što do sada najčešće nije bio slučaj. Cijene su u prosjeku više za 11,7 odsto u maju 2022. u odnosu na isti mjesec lane dok su u istom periodu u Eurozoni povećane u proseku za 8,1 odsto.
Dakle inflacija kod u Crnoj Gori nije samo “uvezena” kako se to najčešće objašnjava, odnosno nije samo proizvod pandemije i rata u Ukrajini, već jedan njen deo jeste internog karaktera.
– Cijene goriva tokom ljetnih mjeseci neće biti smanjene, kazao je Jovan Đurašković, prodekan Ekonomskog fakulteta u Podgorici.
U mjesecima koji slijede, zbog turizma i povećane tražnje ne možemo očekivati pad cjena, objašnjava prodekan i dodaje da bi se to možda moglo dogoditi na jesen, uz simultanu reakciju dvije strane tržišta – rast ponude i pad tražnje.
Cijene hrane su aprilu 2022. godine u prosjeku bile veće za 25,3 odsto nego u periodu prije pandemije dok je u Eurozoni ovo uvećanje 10,4 odsto. Cijene bezalkoholnih pića su veće za 12, dok je u EU ovo povećanje 7,7 odsto, prenosi Blic.
Na cijene prehrambene industrije možemo djelimično da utičemo ali ne i na činjenicu da neće biti proizvoda. Iz tog razloga, smatra Đurašković, potrebna je ciljana efikasna politika koja bi dala mnogo bolje rezultate od jednoobraznih mjera koje trenutno ima Crna Gora.
Dodaje da je privredni ciklus nepridvidiv i da smo već dvije godine u periodu visoke neizvijesnosti, kad se odlažu investicije i kupovine, što je opet loše po ekonomiju.
– Ovo je vrlo slično stagflaciji, terminu koji je sedamdesetih godina ušao u ekonomsku literaturu i znači istovremeni rast cijena, pad nezaposlenosti i stagnaciju proizvodnje. Sada imamo takvu situaciju a za zemlje sa nižim nivoom dohotka to je posebno problematično jer nemamo dobar antikrizni manevar – objašnjava on, piše gradski.me.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu