Politika

JEDNI BRANE DRAŽU, DRUGI FRANCETIĆA Da li će ustaše, četnici i fašisti biti protjerani iz BiH

Ustaše, četnici, partizani, nacisti, fašisti - teme su koje sedam decenija nakon Drugog svjetskog rata i dalje dominiraju političkom scenom u Bosni i Hercegovini.

JEDNI BRANE DRAŽU, DRUGI FRANCETIĆA Da li će ustaše, četnici i fašisti biti protjerani iz BiH
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Iako se svi u BiH zaklinju u tekovine NOB, u praksi se partizani sve više protjeruju iz naziva ulica, škola i ustanova, a zamjenjuju ih osvjedočene ustaše, fašisti ili četnici.

Za jedne zločinci, za druge patriote/domoljubi, matrica po kojoj sva tri naroda u BiH gledaju na prošlost, pa otud nije ni čudo što ulice širom BiH nose nazive ustaškog pukovnika Jure Francetića, ustaškog saradnika Mustafe Busuladžića, četničkog komandanta Draže Mihailovića, SS oficira Sulejmana Pačariza i mnogih drugih.

I dok su za jedne narode ti nazivi sporni, drugi ne vide ništa sporno u njima.

Inicijativa

Da li će se tome stati u kraj – pitanje je koje se otvara nakon što je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH prošle sedmice podržao inicijativu poslanika Naše stranke, Damira Arnauta, kojom predlaže nadležnim institucijama entiteta, kantona i opština da promijene nazive ulica, trgova, parkova, škola, ustanova nazvane po osobama ili organizacijama koje su sarađivale, pripadale ili na drugi način djelovale na strani nacista ili fašista u Drugom svjetskom ratu.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Iako su za ovu inicijativu glasali i pojedini poslanici iz Srpske i u prvi mah se ne čini ništa sporno, ono što nije prošlo nezapaženo jeste činjenica da su se na spisku spornih naziva, rame uz rame, našli Draža Mihailović, Jure Francetić, Mustafa Busuladžić i drugi.

Inicijativu je podržalo ukupno 24 poslanika, protiv je bilo pet, a suzdržanih šest.

Pročitajte još

Među onima koji su bili protiv ove inicijative su poslanici HDZ BiH, dok su suzdržani bili poslanici PDP, SDS, DNS, kao i jedan poslanik SNSD, dok su ostali poslanici ove stranke to podržali.

Imena

U inicijativi se, naime, navodi da je na sramotu cijele Bosne i Hercegovine, svih njenih građana, te pogotovo lokalnih zajednica, “da su ulice i druge javne površine nazvane po ljudima poput Mile Budaka, Draže Mihailovića, Osmana Rastodera, Rade Radića, Sulejmana Pačariza, Jure Francetića, Mustafe Busuladžića, Lorković-Vokića, Uroša Drenovića, Ive Zelenike Tovarnika, Dragiše Vasića, Avdage Hasića, Stevana Moljevića, Huseina Đoze, Đure Spuževića, Muhameda Panđe, Rafaela Bobana, Pavla Đurišića, te mnogih drugih kolaboracionista”.

Arnaut je u ovoj inicijativi predložio da se od lokalnih zajednica traži da ove nazive zamijene imenima ljudi za koje je bez sumnje utvrđeno da su tokom Drugog svjetskog rata rizikovali sopstvene živote kako bi svoje sugrađane spasli sigurne smrti u Holokaustu.

– Čak je 49 takvih osoba iz Bosne i Hercegovine na listi Memorijalnog centra “Jad Vašem”, ali samo po rijetkim od njih su nazvane ulice i škole u BiH. Vrijeme je da se ova nepravda i sramota ispravi – naveo je Arnaut.

Istoričari ili političari

Iako su njene stranačke kolege podržale ovu inicijativu, šefica Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu PSBiH Snježana Novaković Bursać bila je suzdržana prilikom glasanja.

Ona u izjavi za Srpskainfo objašnjava da su njene kolege inicijativu podržale jer smatraju da su određeni  nazivi, posebno u nekim sredinama u Federaciji BiH, do te mjere uvredljivi za srpski narod da je neophodno da se hitno izmjene.

FOTO: PS BIH
FOTO: PS BIH

– Pojedine ulice ili škole nose nazive osoba koje su bile na istaknutim funkcijama u ustaškom režimu za vrijeme Drugog svjetskog rata što je za nas potpuno neprihvatljivo. Nadam se da će lokalne zajednice u kojima ti nazivi postoje zaista smoći snage da se ti nazivi ulica promijene – kaže Bursaćeva.

Pročitajte još

Na pitanje zašto je ona bila suzdržana, Bursaćeva ističe da je za nju bilo problematično to što se u inicijativi pominju imena, odnosno nazivi ulica, škola i slično, koji su sporni.

Bursaćeva ističe da bi se o tome trebali izjasniti istoričari, a ne političari.

– Niko od nas poslanika ili političara nema pravo da kvalifikuje istorijske činjenice na ovaj ili onaj način. Možemo imati personalna mišljenja, ali nije naša uloga da sudimo. Ono što mislim da bi bilo pametno za sve nas u BiH jeste da prilikom imenovanja ulica, škola i drugih ustanova konsultujemo istoričare, ako već posežemo za nazivima iz istorije – istakla je Bursaćeva.

Podsjeća da inicijativa jeste usvojena, ali da ona nije obavezujuća i lokalne zajednice mogu, a i ne moraju da postupe po njoj.

Dva scenarija

Politička analitičarka Ivana Marić ističe da je skeptična po pitanju ove inicijative; plaši se da neće zaživjeti u praksi.

FOTO: N1/SCREENSHOT
FOTO: N1/SCREENSHOT

– S obzirom na to da se kod nas ne poštuju ni presude sudova plašim se da će i ova inicijativa ostati samo na nivou inicijative, osim ako međunarodna zajednica ne umiješa svoje prste u ovu priču. To je jedini način da se to riješi. Moguće je, doduše, da političari i priželjkujuju takav scenario i da su usvojili ovu inicijativu očekujući da neko drugi riješi to pitanje – smatra Marićeva.

Ističe da imaju dva scenarija; prvi je da se za inicijativu glasalo reda radi, jer svi znaju da neće zaživjeti u praksi, a drugi da su političari našli način kako da ukinu sporne nazive, a da nijedna stranka ne bude odgovorna za to i da ne bude da je neko popustio pod nečijim pritiskom.

– To ne bi bio prvi put da se naše stranke izvlače na međunarodnu zajednicu kada treba nešto riješiti – napominje Marićeva.

Bosnić skeptičan

Predsjednik Regionalnog odbora DNS za FBiH i delegat u Federalnom Domu naroda, Nikica Bosnić, ističe da su grbovi opština, te nazivi ulica ili ustanova i dalje bolna tačka u ovoj državi.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

On ističe da nazivi mnogih ulica u Federaciji vrijeđaju osjećanja Srba i da bi bilo dobro kada bi navedena inicijativa zaživjela u praksi, jer je to bitno za pomirenje i suživot u BiH.

– Prilično sam skeptičan da će to zaživjeti u praksi. Ali, isto tako sam siguran da se te inicijative moraju pokretati i da se mora i građanima i političarima stavljati do znanja da je neophodno promijeniti ono što vrijeđa osjećanja drugih naroda. Duboko sam ubijeđen da nijedan narod nije pristalica takvih naziva već da je to posljedica nacionalističkih poslijeratnih politika, koje se moraju mijenjati. Moramo napokon da počnemo poštovati presude domaćih i međunarodnih sudova, ali i jedni druge – stav je Bosnića.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu