Politika

JEDINO MJESTO GDJE IZBORI NE VAŽE Dvije godine od zatvaranja birališta Federacija BiH još nema novu vladu

Skoro dvije godine od opštih izbora u BiH, Federacija još nema izabranu Vladu, predsjednika ni potpredsjednike tog entiteta.

JEDINO MJESTO GDJE IZBORI NE VAŽE Dvije godine od zatvaranja birališta Federacija BiH još nema novu vladu
FOTO: SRNA

I što je najgore politička elita, građani, ni predstavnici međunarodne zajednice, u tome ne vide veliki problem, niti prave buku.

Federacija je na osnovu rezultata izbora iz 2018. uspjela da konstituiše Parlament, koji je dvodoman. Međutim, nove izvršne vlasti nema ni na vidiku. Prema federalnom Ustavu, Parlament u oba doma prvo treba da izabere predsjednika i potpredsjednike FBiH u paketu. Predsjednik Federacije BiH, uz saglasnost potpredsjednika, imenuje vladu, koja potom mora da bude potvrđena većinom glasova poslanika u Predstavničkom domu.

Tako je u teoriji, a u praksi problem je nastao na osovini HDZ BiH-SDA. Stranka Dragana Čovića je odmah nakon opštih izbora upozoravala da nove federalne vlade neće biti sve dok ne budu usvojene izmjene Izbornog zakona BiH, koje će obezbijediti „autentično političko predstavljanje“ Hrvata u BiH.

Oko DF se lome koplja

S druge strane, SDA Bakira Izetbegovića zateže, uz to želeći da u vladu uvede i DF Željka Komšića, političkog rivala Dragana Čovića. Situacija se dodatno zakomplikovala nakon što se lider SBB Fahrudin Radončić po ko zna koji put razišao sa SDA na nivou BiH, a njegovi kadrovi su u tehničkoj vladi Federacije BiH.

FOTO: SRNA
FOTO: SRNA

Inače, nepoštovanje izborne volje građana, pa čak i onemogućavanje istih da glasaju, posljednjih godina postalo je potpuno normalno stanje u FBiH. Vrhunac je slučaj “Mostar”, u kome deset godina nisu održani lokalni izbori, jer HDZ i SDA nisu mogle da se dogovore o izmjenama Izbornog zakona i gradskog Statuta, u skladu sa odlukom Ustavnog suda BiH. To su učinili tek nedavno, pa bi Mostarci krajem godine napokon trebali da biraju gradsku vlast. Posljednje što se desilo u Federaciji BiH bio je poziv SDA da HDZ predloži kandidata za predsjednika tog entiteta.

– Ključni problem po meni je što HDZ ne želi da u federalnu vladu uvede DF. Da na neki način potvrdi i Komšićevo prisustvo. Ako dođe do toga da se imenuje nova vlada, mi ćemo insistitrati na tome da i DF uđe u nju – izjavio je Bakir Izetbegović.

FOTO: PREDSJEDNIŠTVO BIH
FOTO: PREDSJEDNIŠTVO BIH
Željko Komšić

– Stanje jeste pri koncu strpljenja. Ključno što zanima HDZ BiH je izmjena Izbornog zakona. Kad se to dogovorimo, što se nas tiče, o svemu možemo razgovarati – uzvratio je Nikola Lovrinović iz HDZ, dok je lider DF Željko Komšić prognozirao da će aktuelna tehnička Vlada FBiH dočekati naredne opšte izbore 2022.

Pročitajte još

Suspendovanje demokratije

Politička anlitičarka iz Sarajeva Ivana Marić smatra da građani u suštini ne gube previše zato što bi iste partije bile i u novoj vlasti.

– Međutim, ono što je poražavajuće i opasno je što oni suspenduju demokratiju. Ljudi su izabrali drugu vlast, u koju bi trebalo da se uključi DF, uz SDA, HDZ i SBB koaliciju. Očito je da ignorišu volju građana i to se ne smije dozvoliti. To je ono što su počeli u Mostaru, da ukidaju izbore, a tamo gde postoje izbori, ne žele da ih implementiraju – kaže Marićeva za Srpskainfo.

Ivana Marić
FOTO: N1/SCREENSHOT

Slaže se da je najveća odgovornost na HDZ i SDA, ali kaže da problem nije samo Izborni zakon BiH.

Pročitajte još

– Lakše im je ovako, posebno zato što bi većinom ostavili iste ljude u vlasti. Čuli smo od Izetbegovića da bi on za premijera ostavio Fadila Novalića. Jedini koji gubi je DF, pa je moguće da im se HDZ na ovaj način sveti, jer jedino oni nemaju svoje predstavnike u vlasti, a dio su vladajuće većine na federalnom nivou – smatra Marićeva.

Više dobijaju bez dogovora

Tvrdi da HDZ ipak nije toliko u interesu izmjena Izbornog zakona, kako poručuju, jer su i po sadašnjem zakonu kao stranka dobili najviše, u odnosu na broj njihovih glasača i broj Hrvata u BiH.

– Ne postoji taj zakon koji će im dati više. Mogu nekako da nađu matematiku u kojoj će HDZ birati člana Predsjedništva BiH, ali će izgubiti na drugim mjestima. Sada HDZ ima četiri od pet delegata u Klubu Hrvata u Domu naroda BiH i 13 ili 14 od 17 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Kao i evropski put BiH, njima odgovara da se o tome priča, ali ne odgovara da postignu dogovor, jer ovako više dobijaju – zaključuje Marićeva.

Na pitanje da prokomentariše ćutanje predstavnika međunarodne zajednice na neformiranje vlasti u FBiH, kaže: „Mene više brine to što ne reaguju građani ni opozicija, a međunarodna zajednica nije tu da rješava naše probleme“.

Do podne ministri, od podne poslanici

Dok traje ignorisanje političke volje glasača u FBiH, u tom entitetu mnogi političari su u tehnničkoj Vladi, a istovremeno i na novim funkcijama na koje su izabrani na opštim izborima 2018.

Aljoša Čampara iz SDA je federalni ministar unutrašnjih poslova, a istovremeno i potpredsjedavajući Doma naroda Federacije BiH. Ministarka finansija FBiH Jelka Milićević (HDZ BiH) je istovremeno i poslanik u Predstavničkom domu, a ministarka okoline i turizma Edita Đapo (SBB) izabrana je u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Aktuelni predsjednik FBiH Marinko Čavara (HDZ BiH) je istovremeno i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu