Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) po jedna osoba umre na svakih osam sekundi od posljedica uticaja duvanskog dima.
Nikotin je aktivni sastojak cigareta, duvana za žvakanje i drugih duvanskih proizvoda. Po svom mehanizmu dejstva je stimulans, što znači da povećava aktivnost centralnog nervnog sistema. Kada nikotin uđe u krvotok, on tada promoviše oslobađanje dva neurotransmitera: dopamina i epinefrina. Oslobađanje ovih hemikalija u mozgu može dovesti do prijatnog osjećaja i osjećaja opuštanja tj. relaksacije, ali pošto nikotin takođe stimuliše centre nagrađivanja u mozgu, konzumacija nikotina izaziva veliku zavisnost
Nikotin i druge supstance koje duvan sadrži kod hroničnih konzumenata dovode do mnogobrojnih oštećenja različitih organa.
Nepobitno su utvrđena kancerogena svojstva sastojaka duvana i kod pušača su učestali karcinomi grkljana, pluća, hronični opstruktivni bronhitis i emfizem pluća, koronarna bolest sa infarktima miokarda, moždani udar i druge cerebrovaskularne bolesti, periferna oštećenja krvnih sudova sa aterosklerotičnim promjenama (M. Rajnaud, M. Burger).
Poznato je da duvan utiče i na razvoj ploda u trudnoći, kao i da se pri porođaju ovakve bebe rađaju sa manjom tjelesnom masom i smanjenom opštom vitalnošću. Nikotin se dovodi u vezu sa brojnim neželjenim efektima, među kojima je i glavobolja.
Postoji li veza između nikotina i glavobolje
Moguće je da nikotin može povećati rizik od glavobolje. Zapravo, glavobolja je potencijalni neželjeni efekat nikotinske supstitucione terapije (NRT), koja se koristi za liječenje zavisnosti od nikotina. Međutim, većina istraživanja o povezanosti nikotina i glavobolje obavljena je u kontekstu pušenja duvana. Zaista, različite studije povezuju pušenje duvana sa povećanom učestalošću glavobolje. Ovo je važno jer nikotin nije jedina hemikalija koja se nalazi u duvanskom dimu. Poznato je da duvanski dim sadrži preko 7.000 različitih hemijskih supstanci, podaci su Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) iz Sjedinjenih Američkih Država. To znači da, pored nikotina, nastanku glavobolje mogu doprinijeti i mnoge druge hemijske supstance prisutne u duvanskim proizvodima.
Kako nikotin može doprinijeti nastanku glavobolje
Postoji nekoliko različitih načina na koje nikotin može povećati rizik od razvoja glavobolje.
Stimulativni efekti nikotina mogu dovesti do sužavanja krvnih sudova u organizmu. Ovo može smanjiti dotok krvi u mozak, što dovodi do glavobolje.
Kontinuirano izlaganje nikotinu i drugim hemijskim supstancma koje se nalaze u duvanskim proizvodima može povećati osjetljivost receptora za bol u tkivu mozga.
Nikotin može smanjiti pozitivne efekte nekih lijekova protiv bolova koji se koriste za ublažavanje glavobolje. Zbog toga, osobama koje konzumiraju duvanske proizvode može biti teže umanjiti bol klasičnim lijekovima protiv bolova.
Da li je nikotin povezan sa određenim vrstama glavobolje?
Postoje neke vrste glavobolje koje su bliže povezane sa upotrebom nikotina ili duvanskih proizvoda.
Klaster glavobolja – klaster glavobolje su jaki napadi glavobolje koji mogu trajati nedjeljama do mjesecima. Klaster glavobolje su češće kod pušača, a pušenje može izazvati odnosno podstaći epizodu bola.
Trigeminalna neuralgija – vjeruje se da neuralgija trigeminusa nastaje zbog pritiska krvnog suda na trigeminalni nerv, koji se nalazi u licu i glavi. Bol usljed ovog patološkog pritiska krvnog suda na nerv može biti izazvan pušenjem.
Migrena – migrena je vrsta ponavljajuće glavobolje koja uzrokuje pulsirajući ili kucajući bol. Može biti izazvana brojnim faktorima, uključujući i duvan. Međutim, studija iz 2015. primjećuje da postoje oprečni podaci o duvanu kao okidaču migrene.
Šta možete učiniti da ublažite glavobolju
Jedan od najboljih načina za ublažavanje glavobolje zbog nikotina je pokušaj prestanka konzumiranja nikotina. Postoji više načina na koje to možete postići. Međutim, imajte na umu da odvikavanje od nikotina takođe može izazvati glavobolju.
Lijekovi protiv bolova – ovdje spadaju acetaminofen, ibuprofen i naproksen. Međutim, upotreba nikotina može učiniti ove lijekove manje efikasnim, prenosi N1.
Hlađenje – postavljanje hladnog obloga ili pakovanja leda preko čela može pomoći u ublažavanju glavobolje.
Dovoljno tečnosti – pravilno hidriranje može pomoći u smanjenju glavobolje.
Relaksacija – kada se pojavi glavobolja, možda će vam biti potrebno da se odmorite u mirnom i tihom mjestu. Pored toga, tehnike opuštanja kao što su joga, meditacija ili vježbe disanja takođe mogu biti od pomoći za upravljanje glavoboljom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu