To su potvrdili konačni rezultati lokalnih izbora koje je objavila Centralna izborna komisija BiH, pa je tako kandidat SDA, Zijad Kulanović, pobijedio u trci za načelnika Kalesije i to samo sa jednim glasom razlike u odnosu na svog protivnika.
Gusto je bilo i u Petrovcu, gdje je kandidata SNSD, Drago Kovačević, pobijedio svog protivkandidata sa dva glasa razlike.
On je osvojio 292 glasa, a njegov politički protivnik, Milan Grbić iz DEMOS, 290 glasova.
U Skupštinu sa osam glasova
Koliko je svaki glas bitan, najbolje se vidi u malim sredinama, a dobar primjer za to je i Istočni Drvar.
Kandidatkinja NDP, Biljana Jović, ušla je u Skupštinu opštine Istočni Drvar sa samo devet glasova, dok su dvojica njenih kolega sa liste imali po osam glasova i neće biti odbornici.
Istina da se ovakvi primjeri u kojima presudi jedan ili dva glasa uglavnom dešavaju u malim sredinama, ali je i u nekim opštinama, poput Dervente, bilo gusto, i presudilo oko 300 glasova, što je malo, s obzirom na to da je za oba kandiata ove opštine glasalo više od 6.000 ljudi.
Da je svaki glas bitan vidjelo se i u Gornjem Vakufu, gdje je presudilo 130 glasova razlike.
Iako se mnogi građani vode tim da „jedan glas ne može ništa promijeniti“ i zato godimana ne izlazi na izbore, ovi primjeri pokazuju drugačije.
Šta je rekao Aristotel
– Još je Aristotel utvrdio da je čovek “politička životinja”, odnosno da je po prirodi političko biće. Takođe, tvrdio je da čovjek koji je sam sebi dovoljan i nije dio šire društvene zajednice, ili zvijer ili Bog. Za njega je onaj ko ne učestvuje u društvenim stvarima bio idiot. Ukoliko ova razmišljanja primijenimo danas, jasno je da bi minimum napora koji bi svaki pojedinac trebalo da primijeni u današnje vrijeme bio izlazak na izbore – objašnjava politički analitičar Velizar Antić.
Dodaje da izlaskom na izbore građani poručuju da su zainteresovani za svoju sudbinu i da ih se tiče kakvu će politiku da sprovode izabrani predstavnici.
– Ukoliko veliki procenat građana izađe na izbore to i izabranim predstavnicima daje veći legitimitet da vladaju. Jer nije isto ukoliko ste izabrani na izborima gdje je izlaznost bila 95 odsto i onim gdje je izlaznost bila 45 odsto. Na izborima gdje je izlaznost 45 odsto, vama je dovoljno i 25 glasova glasova od ukupnog broja birača da osvojite apsolutnu vlast, dok na izborima gdje je izlaznost 95 odsto, potrebno vam je 50 odsto od ukupnog broja birača – kaže Antić, objašnjavajući koliko je izlaznost na izbore bitna.
Dodaje da veća izlaznost drži građane zainteresovanim za političke procese i na taj način oni mnogo više kontrolišu šta izabrani predstavnici rade i kako se ponašaju.
Podsjećamo da su oko pedeset odsto građana BiH apstinenti koji godinama ne izlaze na izbore, a neki od razloga za to su to što ih ne interesuje politika, nemaju za koga da glasaju, ili ovaj sa početka teksta, jer misle da njihov glas ne može ništa da promijeni.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu