Stav je ovo analitičara nakon što su detaljno proučili mišljenje EK o zahtjevu BiH za članstvo u EU i analitički izvještaj koji je priložen uz njega.
Naši sagovornici ističu da u mišljenju Evropske komisije nedostaje jasna preporuka da Savjet EU odobri status kandidata za BiH. Sve što Evropska komisija ukazuje je da Savjet trebati da odluči “o narednim koracima za ovu zemlju”.
Analitičari navode da EK u svom mišljenju i izvještaju jasno navodi da BiH za većinu stvari nije spremna i da uopšte nisu ispunjeni uslovi za neki značajniji napredak. Drugim riječima, samo su nas potapšali po ramenu u stilu “dobri ste, ali niste za nas”.
Ustavna kriza
Ukoliko BiH zaista želi da dobije status kandidata u budućnosti moraće da sprovede niz opsežnih reformi, među kojima i promjenu Ustava, što će vjerovatno dovesti do teške političke krize u zemlji.
Ono što će izazvati najviše polemike i vjerovatno nas udaljiti od EU jeste jasna preporuka da se moraju usvojiti odredbe koje će omogućiti državi preuzimanje nadležnosti od nižih nivoa vlasti. To znači da će država moći preuzeti nadležnosti od entiteta ili kantona, ukoliko se oni odluče za blokiranje pravne stečevine EU.
Pored toga, uspostavljanje Vrhovnog suda BiH, sprovođenje presude “Sejdić-Finci” te odluka Ustavnog suda BiH sve su ovo stvari koje moramo da ispunimo, a za koje do sada nismo uspjeli da nađemo konsenzus i vjerovatno nećemo ni u budućnosti.
Drugim riječima, BiH će vjerovatno još godinama tapkati u mjestu i stajati pred vratima EU, jer nećemo moći da se dogovorimo oko ničega.
Prvo formirati vlast
Koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH Rasim Ibrahimagić ističe da se mišljenje EK ne može okarakterisati ni kao pozitivno ni kao negativno, jer ono ne daje nikakav konkretan odgovor u tom pravcu.
– Ono što je tačno jeste da mišljenje potvrđuje da BiH može postati članica EU, ali to nije ništa što do sada nismo znali. Ovih 14 prioriteta iz mišljenja su prioriteti bez kojih ne možemo uopšte razmatrati da počnemo s pregovorima o pridruživanju – kaže Ibrahimagić.
Podsjeća da Savjet EU neće uopšte razmatrati mišljenje EK dok se ne formira vlast u BiH. Nakon formiranja vlasti, kako ističe Ibrahimagić, pratiće se sprovođenje prioriteta iz mišljenja, a potom će EK sljedeće godine, u okviru narednog paketa o proširenju, napisati novi izvještaj u kojem će razmatrati dalje korake.
– Zapravo, u ovom mišljenju nema nikakav konkretan prijedlog Savjetu EU, osim da se taj izveštaj tek treba razmatrati nakon što se formira vlast na svim nivoima – ističe Ibrahimagić.
Prioriteti
Govoreći o 14 ključnih prioriteta koji se navode u mišljenju, Ibrahimagić kaže da oni ne bi trebali biti sporni kada bi naši političari zaista željeli napredak i ulazak u EU. Međutim, kako ističe on, svjedoci smo da se među tih 14 prioriteta nalazi dosta tačaka oko kojih su se politički protivnici u BiH sukobljavali u prethodnom periodu.
– Predlaže se da se ukinu veto mehanizmi u administrativnim tijelima, koji služe u procesu evropskih integracija i u procesu prihvatanja evropske pravne stečevine. Tu se, dakle, postavlja pitanje funkcionisanja mehanizma korodinacije. Zatim se postavlja uslov da BiH kroz Ustav definiše klauzulu koja će omogućiti državnom nivou vlasti da od nižih nivoa vlasti preuzme njihove nadležnosti – podsjeća Ibrahimagić.
Dodaje da je iz ovoga vidljivo da se otvaraju neke teme koje smo smatrali zatvorenim u smislu da oko njih nema dogovora.
Ibrahimagić navodi da je EK među prioritete svrstala i uspostavu mehanizma ili institucije koja bi na državnom nivou brinula o ujednačavanju sudske prakse, koja bi dovela do veće pravne sigurnosti građana. Na taj način se, kako ističe on, vjerovatno ponovo otvara pitanje uspostavljanja vrhovnog suda BiH.
– Takođe, nedvosmisleno je rečeno da bez sprovođenja grupe presuda “Sejdić-Finci” nema jednakog tretiranja građana, što znači da je i to nešto što moramo riješiti i što više ne možemo odlagati. Mi se tim pitanjem nismo bavili misleći da će institucije EU zaboraviti na to – upozorava Ibrahimagić.
Reforme
I v.d izvršnog direktora Transparensi internationala Ivana Korajlić smatra da nam EK nije decidno rekla da ne možemo dalje, ali da su dali mišljenje iz kojeg je vidljivo da BiH nije spremna, odnosno da je taj nivo spremnosti na početnom nivou.
– Jasno su kazali da nisu ispunjeni uslovi za neki značajniji napredak i data je lista od 14 prioriteta koji praktično obuhvataju sve od demokratskog sistema, izbornog, ustavnog do vladavine prava, borbe protiv korupcije, ljudskih prava i slično – navodi Korajlićeva.
Dodaje da to podrazumijeva toliko opsežne reforme kojima, ako nastavimo dosadašnjim tempom, nećemo još dugo napraviti nikakav značajan korak.
Korajlićeva ističe da je data jasna poruka donosiocima odluka u BiH da ukoliko ne pristupe tim reformama ne možemo se nadati spremnosti EU da primi BiH.
Euforija bez osnova
Naša sagovornica kaže da jedino što je pozitivno iz mišljenja EK to što bi ovo trebalo da predstavlja okidač vlastima u BiH da konačno ozbiljnije pristupe reformama.
– A samo mišljenje kao mišljenje ne daje preporuku da BiH dobije kandidatski status, već je samo navedeno dosadašnje stanje u BiH. Jasno je ukazano na brojne probleme, pa i činjenicu da je upitno da li BiH može efikasno komunicirati sa EU, imajući u vidu problem koordinacije unutar države, pa čak i probleme vezane za odgovor na dodatna pitanja EK – napominje Korajlićeva.
Ona ističe da se EK u svojoj analizi dotakla brojnih problema, posebno onih u pravosuđu. Počev od nedostatka nezavisnosti, odgovornosti, mehanizama kontrole, disciplinske odgovornosti, procesa odabira sudija i tužilaca, ocjenjivanja sudija i tužilaca i slično.
I u drugim oblastima su, kako kaže Korajlićeva, date vrlo konkretne ocjene nespremnosti BiH i nedostatka mehanizama i nefunkcionisanje sistema.
– Tako je jasno, kada se pročita mišljenje i prateći izvještaj, da je EU svjesna da je BiH iza svih država u regionu i da smo najmanje uradili što se tiče brojnih reformi. Samim tim ta euforija i predstavljanje priče o nekom pozitivnom izvještaju zaista ne stoji – zaključuje Korajlićeva.
“Put u zatvor”
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović obrušio se juče na mišljenje EK navodeći da se otvara dilema da li je negdje zvanično ili nezvanično, ali ipak definitivno, donesena odluka da za BiH nema mjesta u EU.
– Briselski birokrati, pripremaući svojim šefovima ovaj prijedlog, još jednom su pokazali potpuni antitalenat da shvate BiH i zaista joj pomognu da postane funkcionalna država, koja će se prvo izboriti sa kriminalnim dijelom političke scene, a onda postati dio evropske porodice – naveo je Magazinović.
On je istakao da put u EU za dio političkih elita u BiH znači put u zatvor, ne zato što će EU nekoga uhapsiti, nego zbog toga što se na putu ka EU država transformiše i postaje kapacitirana da se sama izbori sa kriminalom i korupcijom, posebno onom u politici.
– Opet se traži promjena Ustava, koji se dvotrećinskom većinom mijenja u Parlamentu BiH, i to ne samo u oblasti ljudskih prava, nego i drugim vrlo kompleksnim segmentima, što nije pošlo za rukom ni kada su SAD stajale iz procesa ustavnih promjena u aprilu 2006. godine, kao ni Evropljanima u tzv. Butmirskom procesu, ali ni u već pomenutim pregovorima koje je vodio Fule. Pazite, to nije uslov za članstvo, nego tek za otpočinjanje pregovora. Borcima “da se ništa ne promijeni” će biti dovoljno da zaustave npr. restruktuisanje i proces depolitizacije javnih preduzeća ili izmjene Izbornog zakona kako bi država bila zaustavljena na mjestu gdje je sada – navodi Magazinović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu