Na svome imanju u naselju Kremna kod Prnjavora, gdje je, kako kaže, pronašao idealno mjesto za život, uzgaja stare sorte voća, proizvodi povrće na starinski način, sakuplja kućanske predmete koji su nekada korišteni u krajiškim domaćinstvima, organizuje i podstiče izvorno stvaralaštvo, promoviše život u ravnoteži tradicionalnih vrijednosti i savremenog doba.
– Nemarom stanovništva i prihvatanjem tuđih principa i normi u poljoprivredi, učinili smo zavisnim naše voće, povrće, žito i druge biljke, od brojnih hemijskih preparata. Naš čovjek postao je žrtva, ovisnik o tuđim, nama, do skora sasvim nepoznatim djelovanjem – smatra Janjetović koji na jedinstven način promoviše i narodnu nošnju potkozarskog kraja.
– Ja sam najčešće odjeven u narodnu nošnju, kod kuće, u gradu, na putovanju… Ja sam jedini u Prnjavoru, ali i drugim mjestima, drugačije odjeven od ostalih koje srećem. Time pokazujem svoj identitet, vrijednosti koje sam naslijedio od svojih predaka. Na mojoj košulji su izvezeni cvjetovi, a ne poruke na stranim, na nepoznatim jezicima – objašnjava Nenad Janjetović svoje principe i poruke koje svakodnevno šalje.
Reakcije na ulici, među sugrađanima, naš sagovornik, po profesiji inženjer tehničkih nauka koji je davnih godina završio Vojnu akademiju, kaže da su karaktertistiočne, u skladu sa sadašnjim vremenom.
– Kada me sretnu, prvo su u blagom šoku a potom pitaju, ko sam, u kojem kulturno-umjetničkom društvu igram ili pjevam, odakle sam… Niko ne zna, osim zanemarivog broja izuzetaka, kakav je ovo nošnja, čija je to tradicija, kojem narodu i kraju pripada. Sve svoje smo zaboravili ili to činimo ubrzano, u galopu a strano, tuđe i nepoznato prihvatamo. Ja sam borac za svoje, a protiv tuđeg – kaže Nenad Janjetović koji je formirao i Udruženje „Janje“ koje se bavi očuvanje tradicionalnih vrijednosti Krajine, Potkozarja i Republike Srpske.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu