Tako smo lane izvezli promenutih proizvoda vrijednosti 36 miliona, dok smo uvezli 11 miliona KM, što znači smo ostvarili pokrivenost uvoza izvozom od čak 338 odsto.
Podaci Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH pokazuju da je, u odnosu na 2016, prošle godine zabilježen rast izvoza od 3,7 miliona KM ili 11 odsto, dok je uvoz pao za 400.000 KM ili četiri odsto.
Nije teško izračunati da na jednu marku uvoza u sektoru ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda, izvozimo 3,38 KM.
U Spoljnotrgovinskoj komori naglašavaju da pomenute proizvode izvozimo na 41 tržište širom svijeta.
Ipak, najviše izvozimo u Evropsku uniju – 80 odsto. Ovaj mali sektor fascinira izvozom i u SAD, Kanadu, Čile, Australiju, Kinu, Hong Kong, UAE, Kuvajt, pa čak i zemlje poput Francuske Polinezije – ističu u ovoj komori.
U STK naglašavaju da sektorom dominiraju gljive – 17 miliona KM, što je čak 48 odsto ukupnog izvoza.
– Gljive izvozimo suve, svježe i smrznute. Glavna tržišta za gljive su zemlje zapadne Evrope – Italija, Švicarska, Slovenija. S druge strane, izvoz eteričnih ulja takođe nastavlja da raste i dostigao je gotovo 9 miliona KM – pokazuje analiza ove komore.
Zanimljivo je da je, u odnosu na 2013. godinu, izvoz ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda porastao za 7 miliona KM. U pomenutom periodu, izvoz gljiva je povećan za dva miliona, dok je uvoz smanjen za milion KM.
Samo lane smo izvezli gljiva vrijednosti 17 miliona, a uvezli dva miliona KM, što znači da je vrijednost izvoza 8 i po puta veća od vrijednosti uvoza.
S druge strane, pored porasta izvoza samoniklih gljiva, bilježimo i povećanje izvoza gljiva koje su proizvedene u BiH, što potvrđuju da uzgoj gljiva na ovim prostorima postaje sve popularniji.
Naime, pored povećanja vrijednost izvoza, dobar dio proizvodnje ostaje za potrebe domaćeg tržišta, zbog čega sve manje gljiva uvozimo.
Podaci o količini i vrijdnosti robne razmjene BiH sa inostranstvom pokazuju da kilogram gljiva u prosjeku košta oko tri KM.
U domaćoj proizvodnji dominiraju šampinjoni čiji je udio u ukupnom uzgoju nešto manji od 80 odsto. Slijedi bukovača sa udjelom od oko 20 odsto, dok je na trećem mjestu gljiva šitaki.
Za uzgajivače je najvažnije da domaće svježe gljive sa tržišta BiH potiskuju uvozne.
Ističu da je riječ o unosnom poslu od kojeg se može živjeti, te da bi uspostavljanje procesa prerade gljiva omogućilo dodatnu i dugotrajniju zaradu.
– Uzgoj gljiva nije previše fizički naporan, ali sobom nosi određenu dozu rizika kao i svaki drugi posao. Međutim, trud se isplati. Želja nam je da sa tržišta BiH potisnemo i uvoznu prerađenu gljivu, koja je trenutno zastupljena na policama trgovačkih lanaca. Domaća gljiva je jako kvalitetna, zbog čega je uvoz sve manji – poručili su svojevremeno iz Grupacije proizvođača komposta i gljiva Tuzlanskog kantona.
S druge strane, izvoz samoniklih gljiva je za godinu dana skočio za tri miliona KM, a BiH na strano tržište uglavnom plasira sušene, ali i svježe i smrznute gljive.
U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS kažu da, pored skupljanja gljiva, u posljednje vrijeme sve veći zamajac dobija i njihova proizvodnja.
– Oko njih se puno radi, ali je riječ o unosnom poslu koji se isplati. S druge strane, sve više ljudi se bavi skupljanjem gljiva po šumama, od čega takođe može dobro da se zaradi. U svakom slučaju, bitno je da se ljudi bave nekim korisnim poslom, bilo da se odluče za skupljanje ili uzgoj gljiva – kažu u ovom savezu.
Prema nekim procjenama, u šumama BiH svake godine istrune samoniklih gljiva, ljekovitog bilja i bobičastog voća u vrijednosti od oko 360 miliona KM. S druge strane, za mjesec dana branja gljiva može da se zaradi oko 3.000 KM.
Iako je zbog loših vremenskih prilika prošla godina bila jedna od najgorih za domaće pčelare, vrijednost izvoza meda lane je uvostručena u odnosu na 2016.
Posebno je zanimljivo da je med iz BiH našao put i do nekoliko zemalja Persijskog zaliva, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Saudijske Arabije – država koje su svrstane u red najbogatijih u svijetu.
Nemanja Vasić, potpredsjednik STK, kaže da su pomenuti proizvodi nešto što nam, praktično, servira priroda.
– Dakle, sve što treba je usmjeriti malo više podsticaja u njihovu proizvodnju. Porast izvoza posljedica je činjenice da gljive, ljekovito bilje ili šumski plodovi kod nas uspjevaju u dobrim klimatskim uslovima i na zdravom zemljištu – kaže Vasić.
Prema njegovim riječima, država mora da napravi analizu u kojim sektorima možemo da budemo još konkurentiniji i da, shodno tome, te sektore više stimulišemo.
– Pored pomenutog sektpra, tu je sektor proizvodnje drveta, vina, određenih vrsta voća. Na našu sreću, priroda nam je u startu dala prednost u odnos na mnoge druge države, zbog čega treba da edukujemo i podstičemo ljude o značaju korištenja tih prirodnih resursa – naglašava Vasić.
Šitaki najzahtjevnija i najskuplja
Najvećim uzgojem gljiva u BiH trenutno može da se pohvali Tuzlanski kanton, gdje se na godišnjem nivou proizvede od 500 do 600 tona.
Najveća proizvodnja gljiva u RS je u Obudovcu, u opštini Šamac, i Podnovlju, na području Doboja.
Na ovim lokalitetima se u kontrolisanim uslovima najviše uzgaja šampinjon i bukovača, a u veoma malim količinama i gljiva šitaki. Šitaki dolazi sa Istoka i ljekovita je, a ujedno je najskuplja i najzahtjevnija gljiva za uzgoj.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu