U izvještaju kancelarije za borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma američkog Stejt Departmenta za 2017. godinu ističe se da ”zakonodavne odredbe i blage kazne ostaju glavni izazovi” za vlasti u BiH.
Strani teroristički borci često dobijaju kazne ispod minimalno propisanih krivičnim zakonom BiH, što je rezultat ocjene sudija koji uzimaju u obzir olakšavajuće okolnosti. Ako je takva osoba osuđena na jednu godinu ili manje od godine zatvora, osuđeni terorista može odlučiti da plati novčanu kaznu i ne služit kaznu zatvora – navodi Stejt Department, a prenosi Hina.
Nema političke volje
U izvještaju se dodaje da su u parlamentarnu proceduru ušle izmjene zakona o procesuiranju učestvovanja u stranim paravojnim jedinicama čime bi se onemogućilo da osuđeni teroristi mogu platiti novčanu kaznu umjesto zatvora ili budu prijevremeno pušteni na slobodu, ali te izmjene zbog nedostatka političke volje nisu provedene.
Jednako je završio i prijedlog o povećanju minimalne kazne zatvora od pet do osam godina za sudjelovanje u terorističkim aktivnostima, dodaje Stejt Department u izvještaju.
Državna policijska agencija (SIPA) najvažnija je policijska agencija za borbu protiv terorizma, ali vlasti nisu ispunile najavljene izmjene: dvostruko povećanje broja policijskih inspektora koji se bave terorizmom i osnivanje posebnog odjeljenja, navodi se u izvještaju američkog Ministarstva spolnjih poslova.
Sukobi između ljudi i među institucijama
Međuljudski i institucionalni sukobi između različitih ustanova jedan su od najvećih problema u borbi protiv nasilnog ekstremizma i terorizma, ocjenjuje Kancelarija za borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma američkog Stejt Departmenta.
Upozorava na javna neslaganja između glavnog tužioca, ministra bezbjednosti i rukovodstva SIPA, što je potkopalo strateški napredak u inicijativama protiv terorizma.
– Nedostatak istražilaca protiv terorizma i nesaradnja među agencijama često su doveli do prekida istraga i oslobađanja osumnjičenih nakon kratkog pritvora – upozorava se.
U izvještaju se zaključuje da ekstremistička ideologija i regionalne nacionalističke ekstremističke grupe ostaju potencijalni izvori terorizma u BiH te upozorava da su vlasti jako malo učinile na deradikalizaciji.
Navedeni su i slučajevi hapšenja trojice radikalnih islamista Emira Hodžića, Enesa Mešića te Mirsada Kandića, koji je bio jedan od važnijih lidera u terorističkoj Islamskoj državi. Njega su vlasti BiH izručile Sjedinjenim Američkim Državama.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu