Slobodanka Ristić-Gašić, koordinator projekta “Radost života 65+”, rekla je za Srpskainfo da su kroz ovaj projekat realizovane dvije humanitarne akcije.
– Humanitarnom prodajom rukotvorina, koje su nastale kroz projekat “Radosta života 65+”, zajedno sa čestitkama, koje su izradili polaznici Male škole Zmijanjskog veza, prikupljeno je 800 KM. Prodaja je završena krajem prošle godine, a novac je doznačen na žiro-račun Udruženja za cerebralnu paralitu Cpossible Banjaluka – potvrdila je ona.
Dodala je da je druga humanitarna akcija kroz ovaj projekat bila humanitarno pletenje.
Kroz ovu akciju izrađani su paketi za novorođenčad koji su sadržali pletenu ili heklanu dekicu, papučice, kapu i zvečku.
Rezultat ove akcije je deset paketa koje su plele i heklale polaznice radionice pletenja, a poklonjeni su „Udruženju roditelja 4+“ Banjaluka.
– Ove dvije humanitarne akcije svakako su doprinijele povećanju samopouzdanja učesnicama projekta, te podigle svijesti o mogućnostima koje one imaju, iako pripadaju generaciji treće životne dobi – naglasila je Ristić-Gašić.
Istakla je da su žene kroz ove aktivnosti uvidjele da život u tim godinama, čak i u vrijeme pandemije, može da bude interesntan, inovativan i zabavan, te da svojim radom mogu pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
“Duga” je svim učesnicama uručila Zahvalnicu za podršku humanitarnim aktivnostima.
Prema riječima Vere Stefanović, organizatora “Duginih” aktivnosti, nove radionice i aktivnosti planiraju organizovati krajem februara.
– Koje aktivnosti ćemo organizovati zavisi od interesovanja polaznika. Naše radionice namjenjene su svima koji su zainteresovani da nauče tradicionalne tehnike i vještine izrade rukotvorina. I ove godine ćemo za vrijeme letnog raspusta organizovati Malu školu “Zmijanjskog veza” za djecu od osam do 12 godina – pojasnila je Stefanovićeva.
Svakako je važno napomenuti da mališani u Dugi osim što uče o našoj tradiciji, usvajaju i druge životne vrijednosti kao što su empatija i humanist, i to je nešto što nose kroz cijeli život.
Dodala je da za Dugine radionice svaki put vlada veliko interesovanje među svim generacijama.
– Posebno nas raduje što je sve veći broj mališana i mladih zainteresovan za naše radionice. Najpopularnije su radionice Zmijanjskog veza – rekla je ona.
Pojasnila je da je kulturno nasleđe veza sa prošlošću, tradicijom i sa našim korijenima.
– Iako je spona sa prošlošću, ona je istovremeno i putokaz koji nas vodi u budućnost. Bez prenošenja tradicionalnih tehnika izrade rukotvorina i vještina na mlade naraštaje, gubimo svoj identitet i kontinuitet sa istorijom. Zbog toga je važno sve što Duga radi na očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa, a Zmijanjski vez je dio tog kontinuiteta koji je čak i svijet prepoznau uvrstivši ga 2014. gdine na UNESKO list svjetske nematerijalne baštine – istakla je Stefanovićeva.
Prema riječima koordinatora projekta “Tkanje na ramu” Slobodanke Ristić-Gajić, kroz ovaj projekat je prošlo deset polaznica koje cu uspješno završili obuku.
– Savladale su osnove tkanja, tkanja šaranjem, te tkanja jednog ivera, odnosno iveranje. Da bi savladale sve navedeno potrebno je oko 48 školskih časova. Ako polaznica redovno dolazi na sve časove, može da otka jedan manji predmet, a one spretnije mogu da izrade i više – rekla je ona.
Tkanje je jedna od najstarijih veština izrade sirovina za pravljenje odjeće. Nastalo je još prije oko 10.000 godina prije nove ere, negjde na granici paleolita i neolita.
Iste tehnike tkanja poznate su narodima širom svijeta, ali se ornamentika veoma razlikuje od naroda do naroda i od područja do područja. Svako mjesto ima svoje tipične motive i šare po kojima je lako prepoznatljivo.
– Odlučile smo se za obuku tkanja na vertikalnom razboju, odnosno okviru, jer je vrlo jednostavno, a ne zahtjeva mnogo prostora, niti složene tkačke naprave kao što je natra – istakla je ona.
Prema riječima izvršne direktorice “Duge” Mire Zvonar njihovo humanitarno Udruženje ove godine proslavlja 30 godina postojana, i tim povodom planiraju osim sprovođenja svojih redovnih radionoca uvesti i dodatne aktivnosti kojim će obilježiti ovaj značajni jubilj.
– Posebno smo ponosni što će u ovoj jubilarnoj godini svjetlo dana ugledati dugo pripremana monografija “U zagrljaju Duge” koja obuhvata period rada Udruženja od 1992. do 2020. godine – rekla je ona.
Dodala je da je monografiju je priredila Grozda Regodić. Ovaj težak zadatak prihvatila je prije par godina.
Obilje dokumentacije i fotografija bilo je svojevrstan izazov da se izabere ono najvažnij i najbolje, te pretoči u Monografiju. Svoj doprinos su dale i naše članice profesor Ljiljana Stanar, zatim recezenti mr. Ljiljana Mačkić i mr. Milena Zečević-Mićić.
– Želja naše pokojne predsednice Galine Marjanović da se Dugin rad kroz Monografiju predstavi široj javnosti biće ostvarena u martu ove godine. Jako nam je žao što naša Galina nije dočekala da uživa u realizaciji svoje ideje – zaključila je Zvonar.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu