Krateri na sibirskim poluostrvima Džamal i Gajdan nastali su kao posljedica eksplozija metana pod zemljom, a naučnici istražuju tu pojavu i gasove koje krateri i dalje ispuštaju.
Prvi od kratera pojavio se 2014. godine na poluostrvu Džamal, koje se smatra najvećom rezervom prirodnog gasa na svijetu.
Stručnjaci, koji su snimili i pregledali 20 kratera, zaključili su da su ovi krateri nastali kao posljedica eksplozija metana pod uticajem globalnog zagrijavanja.
Naučnik sa Instituta za nauku i tehnologiju Skolkovo u Rusiji, jedne od vodećih organizacija koje se bave istraživanjem kratera u Zapadnom Sibiru, Jevgenij Šuvilin za AA je rekao da se efekti klimatskih promjena mogu uočiti u slojevima smrznutih stijena formiranih prije nekoliko desetina hiljada godina.
– Tokom posljednjih 40-50 godina, sjeverni dio zapadnog Sibira je bio svjedok porasta prosječnih temperatura vazduha od oko tri stepena, dužih ljeta, obilnijih padavina i debljeg snježnog pokrivača. Odgođeni efekti globalnog zagrijevanja rezultirali su dubljim sezonskim otapanjem stijena i viši permafrost. Toplotni efekt izazvan višim temperaturama vazduha spušta se 25 do 30 metara duboko u sloj permafrosta u arktičkoj tundri, dok su temperature u gornjem horizontu permafrosta na 10-15 metara dubine porasle za u prosjeku 0,3 do 1 stepen Celzijusa u posljednjih deset godina – kazao je Šuvilin.
Osvrćući se na procese formiranja kratera na poluotocima Džamal i Gajdan, Šuvilin je rekao da toj pojavi prethodi akumuliranje metana pod pritiskom ispod glečera u područjima gdje je permafrost plitak.
Ističući da se učestalost formiranja kratera u regionu posljednjih godina povećala pod uticajem globalnog zagrijavanja, te da se taj porast događa istovremeno sa zagrijavanjem na Sjevernom polu, Šuvilin je rekao da šupljine komprimovanog gasa nastale prije otvaranja kratera mogu imati zapreminu od 1.000 kubnih metara. Naveo je da bi eksplozija u zasićenom vakuumu mogla da ispusti desetine hiljada kubnih metara metana u atmosferu.
– Otkriveno je oko 20 kratera. U arktičkoj tundri će se uskoro pojaviti novi krateri i erupcije jer će se globalno zagrijavanje nastaviti i ubrzati prema nekim procjenama – navodi Šuvilin.
Skot Zolkos iz Vudvel centra za istraživanje klime izjavio je da gas metan koji se oslobađa iz kratera može ubrzati klimatske promjene.
– Količina stakleničkih gasova koja se emituje u zrak iz jednog kratera ima vrlo male učinke na klimatske promjene. Međutim, u permafrostu ima više ugljika nego u atmosferi, kada se odmrzne i oslobodi, dio tog ugljika se može osloboditi u atmosferu i dodatno ubrzati klimatske promjene. To predstavlja prijetnju katastrofe za globalnu klimu – upozorio je Zolkos.
Navodeći da ne postoji inženjersko rješenje za zaustavljanje miješanja stakleničkih plinova iz metanskih kratera u atmosferi, Zolkos je kazao da se sjeverne regije zagrijavaju otprilike dva puta brže od ostatka Zemlje.
– Na globalnoj razini, najefikasniji način za suzbijanje emisija stakleničkih plinova od odmrzavanja permafrosta je potpuno zaustavljanje odmrzavanja tako što će se zaustaviti upotreba fosilnih goriva za zaustavljanje klimatskih promjena – rekao je Zolkos.
I Brendon Rodžers iz Centra za istraživanje klime Vudvel u Sjedinjenim Američkim Državama je također opisao kratere u cijeloj sjevernoj regiji permafrosta kao znakove klimatskih promjena i rekao je da će ih biti sve više u budućnosti.
Ističući da su u požarima u Sibiru oštećeni materijali na permafrostu koji štite zaleđeni sloj tla od odmrzavanja, Rodžers je naglasio da požari ubrzavaju odmrzavanje permafrosta, povećavajući emisije stakleničkih plinova u atmosferu i eskalirajuće na klimatska promjena.
– Depresije odmrzavanja ili druge vrste odmrzavanja permafrosta, uzrokovane i pogoršane teškim vremenskim prilikama, kako zbog ljudi tako i zbog klimatskih promjena, sugerišu da ljudi fundamentalno mijenjaju ekosisteme i smanjuju ključne karakteristike ekosistema – rekao je Rogers.
Profesor sa Šumarskog fakulteta Univerziteta Istanbul-Cerapaša Doganaj Tolunaj smatra da su šumski požari u Sibiru, koji su trajali mjesecima prošle godine, a izbili su ponovo 6. maja ove godine i još nisu ugašeni, još jedna od posljedica klimatskih promjena u regionu.
“- je da je teško gasiti požare koji zahvataju takva područja u Rusiji, jer su to uglavnom netaknuti ekosistemi, gdje se javlja širenje požara na velike površine i gorenje zapaljivih materijala nagomilanih na tlu – kazao je Tolunaj.
Navodeći da šume na sjevernim geografskim širinama rastu prilično sporo zbog hladnoće, Tolunaj je rekao da se požarima u tim šumama oslobađa velika količina karbon dioksida, a da je obnavljanje šume izuzetno teško, prenosi Dnevni Avaz.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu