Izdvojene su četiri dominantne teme koje su prisutne i aktuelne i u globalnom kontekstu, čime se pruža uvid u to kako se jedna lokalna scena razvija u odnosu na umjetničke tokove u svijetu.
To su revolt, migracije, autorefleksija i progres, koje odabrani autori obrađuju primjenom različitih umjetničkih medija, postupaka i strategija. Izložba „Rekonstrukcija“ donosi četiri moguća pogleda, tj., simbolički, četiri faze koje problematizuju savremene umjetničke prakse što se pojavljuju na našem prostoru, otvarajući mogućnosti za dalja istraživanja i nove zaključke.
-Ovo je projekat koji se dosta dugo priprema, ali je simboličan jer smo pokazali kako se u ovom vremenu izolacije i krize zaista može zanimljivo raditi sa domaćom umjetničkom scenom. Projekat obuhvata 22 umjetnika koja su izabrala četiri kustosa u četiri teme rekla je direktorica Muzeja savremene umjetnosti RS, Sarita Vujković.
Kako objašnjava, „Rekonstrukcija” u naslovu može simbolički upućivati i na novi metodološki model, koji analitički ispituje određene teme i pojave na savremenoj umjetničkoj sceni.
Koncepciju izložbe osmislile su više kustoskinje Lana Pavlović i Žana Vukičević, i kustosi Maša Čavić i Mladen Banjac.
– Umjetnici su pokazali koliko je naša savremena scena medijski raznovrsna, te kako oni različito razmišljaju. U tom šarenilu ideja pokazujemo jedno jedinstvo koje govori da je scena živa i da joj treba prostor da bi se pokazala – rekla je direktorica Muzeja.
Izložba obuhvata radove umjetnika koji su svojim formiranjem ili trenutnim djelovanjem vezani za savremenu scenu Republike Srpske, a to su: Nada Arnaut, Aleksandar Bajunović, Viktorija Banda, Igor Bošnjak, Mladen Bundalo, Dragana Vidljinović, Dragana Grašar, Milena Ivić, Nikola Kekerović, Ninoslav Kovačević, Nina Komel, Aleksandra Kuzmanović, Vesna Majstorović, Nenad Malešević, Miodrag Manojlović, Radenko Milak, Mladen Miljanović, Aleksandar Milošević, Renato Rakić, Vojislav Ritan, Diana Todić i Glorija Tubak.
-Naš cilj je da izložba bude mjesto razgovora, susreta i donošenja nekih novih ideja, jer za savremenu umjetnost treba komunikacija i povezanost. U toj razmjeni zapravo možemo da doživimo napredak.
Proces nastanka ove izložbe je specifičan jer je veći dio rada na njoj bio u nekoj vrsti izolacije i od kuće. I dalje je veoma važno da pratimo sve preporučene mjere kada je u pitanju zaštita od koronavirusa – objasnila je ona.
Poseban akcenat ovaj put stavljen je na mlade stvaraoce koji prvi put dobijaju priliku da se predstave u okviru grupnih muzejskih izložbi i time budu pozicionirani kao aktivni činioci umjetničke scene.
– Jako je bitno da pokažemo kako mladi ljudi imaju jedan otvoren prostor i da mogu da se pokažu zajedno sa svojim kolegama koji su već internacionalno afirmisani – dodaje Vujković.
„Migracije“ su tematska cjelina na kojoj je radila viša kustoskinja, Žana Vukičević.
-Svjedoci smo da su migracije generalno dio naših života i karakteristične su za ovaj prostor. Unazad nekoliko decenija migracije su nešto što se dešava i kao posljedica prethodnog rata, postratnog perioda, zatim tu su ekonomske migracije, te jedan savremeni fenomen, fenomen odlaska mladih, poznatog kao „odliv mozgova“ – objasnila je ona.
Kako kaže, ne smijemo zaboraviti ni migrantsku krizu, koja je postala dio naše društveno-političke stvarnosti.
-Činjenica je da su sve značajne institucije u regionu, ali i svijetu, posvetile prostor ovoj temi i da je ona prisutna i među umjetnicima koji se njome rado bave. Moramo se osvrnuti i na najaktuelniju krizu, a to je pandemija koronavirusa koja će se svakako odraziti na migracije – rekla je.
S obzirom na aktuelnost i raznovrstnost teme migracija u cijelom svijetu, ovakvi radovi nailaze na podršku i razumijevanje na globalnom nivou.
-Lokalna scena ima čitav niz stvaralaca koji se bave savremenim jezikom umjetnosti. Veoma je živa, šarolika i intenzivna. Na ovoj izložbi možete da primijetite čitav niz novih imena, novih umjetnika koji su tek završili Akademiju, a već imaju veoma ozbiljne radove. Tema migracija je veoma raznovrsna i kada biste je izložili bilo gde na svijetu bila bi razumljiva – dodaje ona.
Izložba u MSURS biće otvorena do 25. septembra 2020. godine.
Didaktički zid Mladena Miljanovića
Rad ovog autora napravio je jedan pun krug. Taj krug počinje prošle godine kada je izložen u Bihaću u Gradskoj galeriji, zatim u Crnoj Gori, u Mariboru, a sada je vratio u Banjaluku gdje je i nastao.
-Rad se bavi idejom slobode, na više nivoa. Jedan od nivoa je i sloboda ideje znanja jer ovaj rad reciklira znanje koje sam ja stekao u vojnoj školi. Mene je interesovalo kako vojne taktike i strategije transformisati u civilni kontekst. Ja sam doslovno skenirao vojne crteže i prebacio ih u kontekst prilagođen civilima, te tako oformio jednu knjigu koja može biti uputstvo ljudima koji planinare, ali i prelaze granicu – objasnio je Miljanović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu