Riječ je o prvom predstavljanju ovog mladog i izuzetno uspješnog venecijanskog umjetnika u Banjaluci. U njegovim radovima dominira osjećaj napuštenosti i praznine uz odsustvo figuralnosti.
– Izložba koju predstavljam kolekcija je radova koji su za mene značajni. Za mene istraživanje nikad ne završava i svaki rad, kad je završen, polazna je točka za sljedeći. Zato je izložba zamišljena kao prezentacija mog istraživanja. S jedne strane će obuhvatati slike koje su davno dovršene, a s druge one nedavne. Uopšteno, izložba će biti jednostavna i čista, bez ikakvih beskorisnih stvari, kako bi se naglasila supremacija samih umjetničkih djela. Za nas je jednostavnost i funkcionalnost sama po sebi evolucija. Zato u nazivu stoji riječ „nadograđen“ – rekao je Satori Braida.
Predmeti koje on prikazuje su relikti digitalne prošlosti i naš odnos prema njoj. Slojevitost njegove umjetnosti može se čitati na različite načine. Novi ciklus od osam slika, jedne instalacije i dvije skulpture predstavlja umjetnikov odnos prema digitalnim greškama, odnosno anomalijama vještačke vrste koje daju jedinstven estetski osjećaj kod posmatrača.
– Skulpture pripadaju mojoj najnovijoj seriji radova. Predstavljaju jednostavne simulacije u tri dimenzije objekata ekstrapoliranih iz stvarnog svijeta. Oni su zaista istraživanje trodimenzionalnosti. To je početak duge serije koja se igra količinama stvarnih stvari i njihovim teksturama. Gledatelj će se zateći kako promatra ništa više od čiste simulacije – objasnio je ovaj umjetnik.
Njegovo djelo karakterišu zagonetne figure, sa vještačkim i neljudskim aspektom, smještene u hladne i neatmosferske prostore, sa jasnim referencama na računarsku grafiku i njene greške.
– Vjerujem da je istinska umjetnost dijete svog vremena. Povezivanje s novim tehnologijama je neophodno i neizbježno. Svi živimo u digitaliziranom društvu i to prirodno prodire i u umjetnost. U mom radu, na primjer, računarska grafika je najvažniji izvor. Međutim, mislim da upotreba modernih tehnologija nije neizostavan dio današnje umjetnosti. Digitalno, zajedno s ljudskom tradicijom artefakta, može dovesti do iznenađujućih novih rezultata – naglašava on.
Njegova istraživanja su se od svog prvog principa usredsredila na estetiku proizvedenu obradom mašine i na nesposobnost, tipičnu za digitalni medij, da reprodukuje sa apsolutnom vijernošću ono što je stvarni svijet, to jest svijet kakav čovjek doživljava.
U istorijskom trenutku, u kojem mašina sve više filtrira ljudsko viđenje i osjećanje i, prema tome, umanjuje granicu između stvarnosti i virtuelnosti, njegov rad ističe svu nesavršenost digitalizacije, međutim „slavi“ estetiku za koju je umjetnik, rođen sa prvim ličnim računarima, neizbježno povezan.
Sartori Braido, italijanski umjetnik, koji je većinom stvarao u Veneciji, nedavno se preselio u Bosnu i Hercegovinu gdje proširuje svoja umjetnička istraživanja.
– Bosna je, kao i svaka druga meni nepoznata zemlja, izvor nadahnuća, a ja padam pod čaroliju različitosti. Ne predstavljam ništa svojstveno Bosni, ali prikazujem djela koja su rođena u Bosni. Ona su „djeca“ Bosne i Hercegovine suštinski su dio energije koju sam živio ovdje. Može se primijetiti da u najnovijim umjetničkim djelima postoji nova boja: živahnija, neobičnija i puna kontrasta. Ovde su kontrasti ponavljajuća karakteristika mog vremena u Bosni – rekao je Braido.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu