Njegove riječi da ga je Angela Merkel poslala u BiH da pripremi ljude za bolji život, nose sa sobom i pitanje kako?
– Ljude želimo pripremiti za bolji životni standard, za bolji život i bolju mogućnost ostanka u zemlji. Usput rečeno, 70 odsto mladih u anketama govori da bi se rado preselili bilo gdje drugo. To nije dobro. Na tome moramo poraditi. Zato me kancelarka Merkel zamolila da dođem u BiH i da malo pomnije sagledam kako možemo pomoći i poboljšati život naroda – rekao je Šmit.
Aktivistkinja NVO “Oštra nula”, Milica Pralica, smatra da je prvi korak ka boljem životu – građansko obrazovanje.
Ona za Srpskainfo kaže da smo na takvim promjenama trebali krenuti raditi juče, ali da nije kasno da i sada ustanemo.
– Građani mogu i moraju biti faktor promjena, niko neće doći sa strane i rješavati probleme u društvu. Prvi korak je da progovorimo o problemima koje imamo, ćutanje nas ne štiti. Ako ćutimo, znači da nam je dobro – kaže Pralica.
Dodaje da je greška misliti da samo izlaskom na izbore mijenjamo nešto.
– Pored izlaska na izbore, imamo pravo da koristimo i druge mehanizme uz pomoć kojih možemo da ostvarujemo svoje zahtjeve. Imamo mogućnost da pokrećemo peticije, građanske inicijative, da pišemo upite i zahtjeve za slobodan pristup informacijama, te da učestvujemo u javnim raspravama. Za bilo kakvu promjenu potrebno je da ustanemo i krenemo. Neće se Mont Everest osvojiti sjedeći kući i gledajući rijalitije, tako ni promjene neće doći ako samo kukamo da je loše, a očekujemo da neko drugi uradi nešto za nas – kaže Pralica.
Ona ističe da je potrebno prvo da shvatimo da naša politička participacija ne počinje i ne završava samo izlaskom na izbore.
– Treba da shvatimo da dan izbora vrijedi četiri godine, mi taj dan biramo ljude koji će donositi političke odluke koje se tiču svih nas i raditi za nas građane u naredne četiri godine. Ne trebamo birati nekoga na osnovu ličnog poznanstva, partijske knjižice ili nečeg drugog – priča Pralica.
Kroz građanske inicijative u dosta slučajeva smo pokazali, dodaje, da kao građani imamo moć da promijenimo političke odluke u našu korist i da se borimo za naša prava.
– Te pobjede ne dolaze preko noći, ali to ne znači da trebamo odmah odustati, moramo biti svjesni da je važan kontinuitet naše borbe za bolje i pravednije društvo. Ljudska prava se ne nasljeđuju, za njih treba da se borimo svaki dan – navodi Pralica.
Generalno govoreći o životu u BiH, Pralica kaže da imamo loš kvalitet života.
– Ako krenemo od prihoda i mjesečnih izdataka za život gdje ne možete sebi i porodici u većini slučajeva priuštiti najosnovnije, gde su zimovanje i ljetovanje luksuz, građani kupuju najjeftinije namirnice, koje su često i najlošijeg kvaliteta. Onda pogledajte kvalitet obrazovanja, zdravstvenog sistema, socijalne zaštite, itd. vidjećete da živimo siromaštvo – ističe Pralica.
Živimo u zemlji u kojoj su institucije u blokadi, a upravo jačanje institucija i njihov rad su ono što treba Bosni i Hercegovini. Smatra ovo Aleksandar Žolja, iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka, koji kaže da se nada da će Šmit raditi na tome.
– To znači da se odluke donose unutar institucija, a ne da ih donose tri čovjeka. Treba da se otkoče procesi koji koče ovu zemlju ka napretku, ne samo ka EU, nego uopšteno ka nekom normalnom životu. Da se više ne priča o prenosima nadležnosti, već da se traže varijante da privrednici i radnici mogu najlakše da ostvaruju svoja prava i da rade – kaže Žolja.
Dodaje da mu se čini da je vladajućima bitno da ti procesi budu što više zaglavljeni.
– Sljedeće godine su izbori i kampanja je počela, a mi se i dalje vrtimo oko nebitnih tema, zastava, blokada itd. Bitnije je da shvatimo da je BiH država svih nas i onih u RS i onih u FBiH i to je naš okvir u kojem treba da radimo, da jačamo institucija, da se odluke donose unutar njih i da institucije rade. Jačanje znači rad, a institucije ne rade, blokirane su – zaključuje Žolja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu