Da li je vlast na nivou BiH, ali i FBiH, zaista bolja, funkcionalnija i manje radikalna bez SDA i Bakira Izetbegovića?
Poslije tri decenije najjača stranka u Bošnjaka ostala je bez vlasti na nivou BiH i u entitetu FBiH, iako i dalje ima mehanizme da blokira procese u domovima naroda.
Relaksiranje odnosa
Političke snage iz Federacije BiH predvodila je prvo osmorka, pa trojka, na čelu sa SDP BiH. Oni prevashodno predstavljaju bošnjačko biračko tijelo iako među njima ima i onih koje se kunu u građanski koncept i tu vrstu glasova. U ime Hrvata i Srba stvari su uglavnom ostale iste – HDZ sa partnerima i SNSD sa svojim koalicionim partnerima iz Republike Srpske. Dakle, došlo je do promjene samo u sarajevskoj komponenti u vlasti.
Kako se to odrazilo na terenu?
Nakon radikalnih izjava, čak i prijetnji ratom iz redova SDA, nova vlast je ipak uspjela da formira Savjet ministara BiH u rekordnom roku, a potom i federalnu Vladu koju je SDA predugo držala zarobljenu u „tehničkom“ mandatu.
Milan Sitarski iz Instituta za društvenopolitička istraživanja iz Mostara, jedan je od onih koji smatraju da garnitura vlasti na federalnom i zajedničkom nivou bolje funkcioniše od one prethodne.
– Ranije su konstantno bili neki sukobi koji su ometali funkcionisanje organa vlasti. Naravno, i danas to nije savršeno, uvijek mogu biti operativniji i konkretniji u smislu rješavanja gorućih problema. Ali ne postoji intenzivno ugrožavanje kohezije vladajućih struktura od strane nekih članica. Izgleda da je zaista bilo do SDA. Savjet ministara je sastavljen u rekordnom roku za naše uslove. A, uprkos svim problemima koji su pratili formiranje Vlade FBiH, i ova zajednička sjednica sa Vladom RS govori da se relaksiraju, ne samo unutarentitetski, nego i međuentitetski odnosi. Mislim da bi se moglo očekivati da ovaj mandat prođe najkonstruktivnije u odnosu na prethodnih nekoliko mandata. Praktično možda od samog funkcionisanja dejtonske BiH – kaže Sitarski za Srpskainfo.
Glasnici teških riječi
Ipak, i nova vlast je za svega nekoliko mjeseci već prolazila kroz političke krize. Svaki put kada su na dnevnom redu NATO ili tzv. državna imovina dolazi do tačke pucanja. Glasnici teških riječi su Milorad Dodik iz Republike Srpske i Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva BiH.
– Možemo reći da Bećirović svakako spada u jedno krilo SDP koje je manje sklono saradnji sa strankama Hrvata i Srba. Ali mislim da on nema kapaciteta da blokira. Može da daje negativne izjave i da propagandno djeluje, ali nema institucionalnih mehanizama da sprečava saradnju. Osim ako bi išao u ekstrem pa odbijao da potpiše neke akte i ako bi tražio pokretanje vitalnog nacionalnog interesa. Sumnjam da će ići tako daleko. Takođe, ministar Zukan Helez u Savjetu ministara BiH pripada vrijednosno toj struju, mada u organizacionom smislu uglavnom podržava Nermina Nikšića, predsjednika SDP. Tako da ima onih u vladajućoj strukturi koji nisu baš oduševljeni njenim trenutnim sastavom, ali mi se čini da su u manjini – ocjenjuje Sitarski.
Veći problem u funkcionisanju vlasti na nivou BiH vidi u tome što je u Klubu Bošnjaka u Domu naroda BiH, od pet delegata samo jedan predstavnika vladajuće strukture, iz NiP Elmedina Konakovića.
– To znači da će u nekim strateškim odlukama, kao što je Izborni zakon BiH, morati da se uključe i stranke opozicije, da ne bi opet došlo do blokade – zaključuje Sitarski.
“Bećirović nije dorastao zadatku”
Politikolog Vojislav Savić kaže da politička situacija generalno jeste relaksiranija od kako SDA ne drži sve poluge vlasti, mada i dalje imaju određen uticaj, što znači da će proces njihovog potpunog odstranjivanja trajati.
– Međutim, SDA je jedina ratna stranka koja nikada nije doživjela bilo kakvu vrstu unutrašnje reforme, ustajala i zakržljala struktura koja je cijelu zemlju vukla sa sobom u svom slobodnom padu, konstantno proizvodeći političke krize koje su ih održavale u životu. To je terminalno zatrovalo politički prostor u BiH, a u Sarajevu natjeralo sve stranke da dodatno radikalizuju svoje stavove. Ali, ipak je nezadovoljstvo prevladalo, tako da danas imamo nešto bolje i povoljnije prilike za normalizaciju odnosa. Iskreno govoreći, daleko je to još od idealnog. Lopta je svakako u dvorištu stranaka iz FBiH – kaže Savić za Srpskainfo.
Postavlja se pitanje da li stranke trojke imaju smjelosti da naprave nove korake ka normalizaciji odnosa s političkim predstavnicima Srba i Hrvata, ako im za vratom diše tako radikalna opozicija kao što je SDA.
– Mislim da postoje pojedinci unutar tog novog “osmorka”/”trojka” bloka koji mogu racionalno pristupiti politici, uvažavajući činjenice, Dejton i volju druga dva naroda. Najzaostalija politika trenutno dolazi iz kabineta Denisa Bećirovića, koji je napravio određen otklon od politike bloka koji ga je podržao u borbi za mjesto bošnjačkog člana Predsjedništva, a polako preuzeo narativ koji je dugo godina gradila i nosila SDA zajedno sa svojim satelitima. U tom svom poduhvatu djeluje veoma nespretno i nezrelo, često ponižavajući i sebe i instituciju koju predstavlja, jer očigledno nije dorastao zadatku – zaključuje Savić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu