To se događa kada osoba osjeti preplavljenost, emocionalnu iscrpljenost i nesposobnost ispunjenja stalnih zahtjeva. Kako se stres nastavlja, osoba počinje gubiti interes i motivaciju pomoću koje je došla do određene uloge na samom početku.
Zbog pretjeranih zahtjeva na radnom mjestu i napora usljed prevelike odgovornosti, tempa rada, radnog vremena, neizvjesnosti i balansiranja sa privatnim životom, dolazi do psihofizičke iscrpljenosti. Kada takvo stanje potraje i do nekoliko mjeseci, može doći do sagorijevanja koje negativno utiče na razne sfere života pojedinca kao što su zdravlje, odnosi sa drugima ili posao.
Psiholog Instituta za javno zdravstvo Jelena Mijatović objasnila je sve u vezi ovog problema zbog kojeg od sljedeće godine u Srpskoj imate i pravo na bolovanje.
Faze sagorijevanja:
1. Početne promjene uzrokovane stresom ( razdražljivost, anksioznost, palpitacije srca, probavni problemi, nesanica, zaboravnost i problemi koncentracije).
2. Reaktivna kompenzacija stresa s očuvanjem energije (kašnjenje na posao, odgađanje poslova, izbjegavanje radnih zadataka, stalan umor, pad seksualne želje, porast cinizma, izolacija od prijatelja i porodice, pretjerivanje u pušenju, ispijanju kafe, opijanju ili korištenju lijekova I psihoaktivnih supstanci do potpune apatije).
3. Faza istrošenosti (osoba primijeti da sa njom nešto nije u redu, posao počinje doživljavati kao opterećenje, javlja se hronična depresija, pad imuniteta, gastrointestinalne smetnje, hronična psihička i fizička izmorenost, hronične glavobolje ili migrene, želja za bijegom, učestale suicidalne misli – ako postoje bilo koja dva od navedenih simptoma, znači da je osoba ušla u fazu sagorijevanja).
Posljedice sagorijevanja:
Emocionalna iscrpljenost se odnosi na osjećaj osiromašenja emocija što prouzrokuje gubitak energije i osjećaj slabosti. Javlja se osjećaj emocionalne „rastegnutosti“ i iscrpljenosti zbog kontakta s drugim ljudima. Kad se emocionalne rezerve iscrpe, čovjek više nije sposoban davati se drugima.
Depersonalizacija je često nazivana cinizmom, a označava emocionalno distanciranje I gubitak idealizma u profesionalnom radu, što se najčešće ogleda u negativnom stavu prema klijentima.
Smanjenje ličnog postignuća, profesionalno sagorijevanje, opisuje se kao niz tjelesnih I mentalnih simptoma iscrpljenosti, odnosno kao odložen odgovor na hronične I interpersonalne stresne događaje na radnom mjestu. Percepcija smanjenog ličnog postignuća uključuje smanjenje osjećaja kompetentnosti i postignuća na radu.
Preporuke za prevenciju sagorijevanja
– budite svjesni svojih trenutnih misli i osjećanja i usmjerite se na ono što možete da kontrolišete
– zatražite pomoć od kolega
– humor u radnoj atmosferi
– napravite manje pauze u toku rada
– organizujte vrijeme poslije posla
– spavajte najmanje osam sati, vježbajte i hranite se zdravo
– organizujte zajedničko okupljanje i druženje sa kolegama
– uzimanje aktivnog i pasivnog odmora
– vježbajte relaksacione tehnike.
Relaksaciona tehnika „Spuštanje sidra“:
1. Pronađite mirno mjesto, udobno se smjestite na stolicu sa ispravljenim leđima i rukama u krilu.
2. Pokušajte ukloniti sve misli o prošlosti i budućnosti i ostati u sadašnjosti.
3. Postanite svjesni vašeg daha, usmjerite pažnju na vazduh koji se kreće, ulazi i izlazi izvašeg tijela dok dišete. Osjetite kako se stomak podiže i pada, vazduh ulazi u nosnice iizlazi na usta. Obratite pažnju na način na koji se svaki dah mijenja i postaje drugačiji.
4. Gledajte svaku misao koja dolazi i odlazi, bilo da je to briga, strah, tjeskoba ili nada.
Kada se misli pojavljuju u vašem umu, nemojte ih ignorisati ili potisnuti, već ih jednostavno zaboravite, ostanite mirni i koristite disanje kao sidro, prenosi Mondo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu