Savjet za bezbjednost saobraćaja RS, kojim predsjedava premijer Radovan Višković, donio je, naime, zaključak da treba izmijeniti Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju tako da se ponovo uvede ova obaveza, te da se ona proširi na sve osiguravajuće kuće koje posluju na teritoriji RS.
Prethodno su jedan odsto bruto premije od autoodgovornosti tokom tri godine, od 2016. do kraja 2018. godine, izdvajala samo društva koja imaju sjedište u RS, sve dok zakonski rok do kojeg su imali tu obavezu nije istekao 15. oktobra prošle godine. Pokušaj da se ta obaveza produži za bar još tri godine nakon tog roka, lani nije imao potrebnu podršku, pa je Vlada RS prošlog ljeta povukla takav prijedlog izmjena i dopuna ovog zakona iz skupštinske procedure. Od ove ideje se, međutim, nije odustalo.
Jedan odsto
Ministarstvo saobraćaja i veza RS je ove godine, naime, ponovo uputilo inicijativu Ministarstvu finansija za izmjenu Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju, i to upravo tako da se obaveza plaćanja jedan odsto premije produži.
I Savjet za bezbjednost saobraćaja RS je donio zaključak da se izvrši izmjena Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju, te da je izdvajanje i utrošak ovih sredstava u periodu od 2016. do 2018. bio i opravdan i koristan – navode u Ministarstvu saobraćaja i veza.
Po podacima Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, koja i raspolaže fondom novca koji su uplaćivala osiguravajuća društva, za ove tri godine društva iz RS su za unapređenje bezbjednosti saobraćaja uplatila oko 3,4 miliona maraka.
Na koji način je taj novac utrošen i koliko je to zaista doprinijelo unapređenju bezbjednosti saobraćaja je, međutim, pitanje na kojem se oštro lome koplja, kao i odluka o produžavanju ove obaveze.
Trošenje i efekti
U Udruženju društava za osiguranje RS su kategorični da ovu obavezu ne žele i ne mogu da prihvate, a posebno tvrde da ni javnost ni društva za osiguranje nisu upoznati s načinom trošenja prikupljenih sredstava, kao i efektima primjene na prevenciji bezbjednosti u saobraćaju.
– Izričito smo protiv obnavljanja te obaveze, jer i tokom ove prethodne tri godine, kad je to bilo na snazi, pokazalo se da to što se radi nije imalo nikakve svrhe, niti je imalo neke rezultate. Društva za osiguranje bi kroz isplatu odštetnih zahtjeva trebalo da primjete da je prevencija doprinijela smanjenju saobraćajnih udesa, posebno sa smrtnim ishodima. Međutim, u tom periodu, i kasnije, to se nije desilo, čak je stanje i lošije. Tako da mi ne vidimo efekte toga – kaže predsjednik Skupštine ovog udruženja Milomir Durmić.
Po njegovim riječima, osiguravajuće kuće nemaju informacije ni da se to na takav način radi bilo gdje u okruženju.
– Zašto bi samo osiguravajuća društva morala da odvajaju određeni procenat svojih prihoda za unapređenje bezbjednosti saobraćaja? Zašto to ne bi radile i privatne transportne firme ili prodavci autodijelova? Zašto prevenciju u saobraćaju ne bi radio Auto-moto savez, za koji svaki građanin koji osigurava vozilo već plaća naknadu? Izgleda da je najlakše bilo da se to uzme od premije osiguravajućih kuća, bez obzira na to što je izračunato koliko ona treba da bude i ni u kakvoj kalkulaciji ne postoji tih jedan odsto – kaže Durmić.
Gubici
Direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja Milija Radović odgovara, ipak, da tih jedan odsto ne može nikako biti opterećenje za osiguravajuća društva, jer i najveću korist od unapređenja bezbjednosti saobraćaja imaju upravo ove kuće. U Srpskoj se, kaže, godišnje gubi oko 173 miliona maraka kroz troškove saobraćajnih nezgoda, a jedan odsto od premije svih osiguravajućih društava u RS godišnje iznosi nešto malo više od milion maraka.
– Što se tiče trošenja novca iz tog fonda, on je ulagan u skladu s programom koji je usvojila Vlada RS, na prijedlog Savjeta za bezbjednost saobraćaja, a koji je smatrao da najviše treba da ide za opremanje MUP RS, jer to daje i najbrže rezultate. Izvještaj o realizaciji tih sredstava se redovno dostavlja nadležnom ministarstvu i razmatra na svakoj sjednici Savjeta za bezbjednost saobraćaja. U tom fondu je ostalo još nešto novca da se utroši u skladu sa usvojenim programom, ali problem će biti što nakon toga neće biti ulaganja u bezbjednost saobraćaja, ako se to izdvajanje samo ukine. A iluzorno je očekivati da možete da unaprijedite bezbjednost saobraćaja, a da ne ulažete u bezbjednost saobraćaja – tvrdi Radović, dodajući da je upravo lobiranje osiguravajućih društava dovelo do toga da se prijedlog izmjena zakona lani povuče iz procedure.
Gdje je otišao novac?
Milija Radović ističe da je oko 480.000 KM iz fonda odvojenog od premije osiguravajućih društava utrošeno za nabavku dva stacionarna radarska sistema u Milićima i Prijedoru, da je nabavka dva presretača koštala 187.000 KM, dok je za nedavnu nabavku 44 alkometra utrošeno 57.500 KM, a za mobilne dualne radare 180.000 KM.
– Nabavka informacionog sistema za bržu obradu podataka iz prekršajnih naloga košta 118.000 KM. Posljednja aktivnost je bila i obuka više od 500 vatrogasaca za pružanje prve pomoći u iznosu od 52.000 KM. Bilo šta da hoćete da preduzemete, to košta, a ne možete očekivati napredak ako ništa ne ulažemo – kaže Radović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu