Ovo za Srpskainfo ocjenjuje Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, koji kaže da je profitabilnost banaka na 50 odsto u odnosu na prošlu godinu.
– Naravno, osnovni razlog za smanjenu dobit je pandemija novog virusa korona. Međutim, refleksija pandemije na društvo, osim naravno na zdravstveni sistem, je u ponašanju običnih građana i privrednika. Oni su u strahu i to je dugoročno veći problem za ekonomiju od ovog zdravstvenog, koji će, nadam se, biti riješen ubrzo s vakcinama. Strah je prisutan bukvalno kod svakoga – objašnjava Kutle.
Analiza tek slijedi
Pravo stanje stvari, odnosno kako se pandemija odrazila na bankarstvo, ali i na cjelokupnu ekonomiju u BiH, biće poznato, kako kaže, nakon prvog tromjesečja naredne godine.
Berislav Kutle– Tada će biti jasnije koliko ljudi je zaista ostalo bez posla, primanja, koliko je malih preduzetnika i privrednika smanjilo proizvodnju, koliko njih je ugasilo proizvodnju i slično. Dakle, pad je neminovan, a samo je pitanje koliko – kaže Kutle.
On kaže da su plasirani krediti otprilike na istom nivou kao i pre pandemije, a da su depoziti rasli.
– Depoziti ne rastu zato što se bolje živi, više radi i zarađuje, već se manje troši, a pare čuvaju iz straha. To pokazuju svi dostupni podaci – ističe direktor Udruženja banaka BiH.
Inostranstvo
Dodaje da su doznake građanima iz inostranstva nešto manje, ali da je to zbog manjeg dolaska dijaspore u BiH.
– Veliki dio tih doznaka su naši građani u inostranstvu prebacivali na svoje račune u ovdašnjim bankama i ovdje su pare trošili za, naprimjer, kupovinu nekretnina. I taj dio doznaka je smanjen. Drugi dio doznaka se odnosi na prebacivanje para porodici u BiH i ti iznosi nisu u velikoj mjeri smanjeni. Porodice se i dalje pomažu – procjenjuje on.
Direktor NLB banke Banjaluka, Radovan Bajić, za Srpskainfo potvrđuje da se pandemija odrazila negativno na bankarski sektor, kao i na većinu ostalih poslovnih djelatnosti.
– Imamo manji priliv sredstava, ali nije dramatičan pad. Potvrdilo se ono što stalno govorimo, a to je da su banke stabilne, likvidne i kapitalizovane i da mogu da podnesu šok situaciju poput ove – ističe Bajić.
Lična potrošnja građana
Kaže da je evidentno da je lična potrošnja građana smanjena, što potvrđuju i smanjeni prihodi od indirektnih poreza.
– Potrošnja je manja, a navike su se promijenile. Nema potrošnje u turizmu i za luksuzne stvari, što je sasvim razumljivo – navodi Bajić.
Što se tiče kredita, kako dodaje, situacija i nije loša. Smanjene ukupne ekonomske aktivnosti se nisu proporcionalno odrazile na kreditnu aktivnost građana.
Radovan Bajić– Dakle, nema kredita za turističke aranžmane i luksuznu robu, ali ima zahtjeva za stambene kredite i kupovinu kućanskih aparata – ističe direktor NLB banke i dodaje da su krediti otprilike na istom niovu kao i prije početka pandemije.
Krediti
Međutim, tu ima jedna caka, jer se u ukupnim kreditima nalaze i oni koji su reprogramirani građanima zbog posljedica pandemije.
Cijela naredna godina će, procjenjuje, biti obilježena posljedicama pandemije i biće teža i za građane i za privredu nego ova godina.
– Pandemija će sigurno da traje i u prvom kvartalu naredne godine, a privredi će trebati vremena da se oporavi. Od tog oporavka sve zavisi – zaključuje Bajić.
Spoljni dug
Guverener Centralne banke BiH, Senad Softić, ocjenjuje da će zanimanja koja se po prirodi svog posla oslanjaju na direktan ljudski kontakt, poput turizma i ugostiteljstva, sigurno još izvesno vrijeme osjećati posljedice i nakon što mjere fizičkog distanciranja budu ukinute.
– Očekujemo da će rast javne potrošnje biti jedini faktor koji će ublažiti smanjenje ukupne ekonomske aktivnosti. Spoljni dug je značajno porastao već u drugom kvartalu ove godine, a očekuje se da će nastaviti rasti i u kratkom periodu – dodaje Softić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu