Za razliku od njih, u Srbiji se glasa nedjeljom, ali ovi noviji primjeri iz regiona navode na pitanje: da li bi i Srbija mogla da se povede njihovom praksom? Pojedinci smatraju da je glasanje vikendom lakše organizovati, i smatraju da će tako biti i u budućnosti.
Bojan Klačar, izvršni direktor Cesida, smatra da će se i dalje glasati vikendom, posebno jer se stalno priča o niskoj izlaznosti i glasanje radnim danima bi u praksi moglo da znači još nižu izlaznost.
– Glasanje nedjeljom je započeta praksa, koja se u međuvremenu pretvorila u tradiciju. Ne postoji nikakvo posebno istorijsko obrazloženje, sem što se uvijek išlo na to da se izbori organizuju na neradni dan, i to budu olakšavajuće okolnosti da na njih izađu svi koji to žele. Time se postiže veće izlaznost, imajući u vidu da ima dosta ljudi u inostranstvu – kaže Klačar.
Hrvatska i Makedonija, sa druge strane, slijepo prate propise.
– Istina, izuzetak je bio Ustavni referendum, pa se glasanje produžilo na cijeli vikend. Takođe, ponovljena glasanja se organizuju i radnim danima – kazao je Klačar.
U Hrvatskoj izbori u sred srijede i rekordna izlaznost
Tako su u Hrvatskoj otvorena birališta za redovne parlamentarne izbore na kojima pravo glasa ima oko 3.7 miliona birača. Zbog izbora, dan u kojem se glasa proglašen je za neradan, a ispostavilo se da je izlaznost rekordna, i da je u prvim časovima bila veća nego na prošlim.
I to nije prvi put za Hrvatsku – parlamentarni izbori 2000. godine održani su u ponedjeljak, 3. januara, zbog novogodišnjih praznika.
Ovoga puta datum izbora odredio je predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović, koji je namjeravao da se kandiduje na listi Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), odnosno da bude premijerski kandidat te stranke, ali je Ustavni sud Milanovića upozorio da je njegovo kandidovanje dok je predsjednik, na listi bilo koje stranke ili nezavisne liste, kao i isticanje njega kao kandidata za premijera ili neku drugu dužnost, nespojivo sa njegovim ustavnim položajem i načelom podjele vlasti.
Istovremeno, prvi krug predsjedničkih izbora u Makedoniji zakazan za 24. april, a drugi krug zajedno sa parlamentarnim izborima 8. maja. Njima je 2020. godine korona pomrsila konce, pa su u julu bila određena tri dana glasanja, a ključni izborni dan bio je u srijedu umjesto u nedjelju.
U ponedjeljak, pravo glasa koristili su zaraženi virusom korona koji su se prijavili za mogućnost da ih u izolaciji, pod punom zaštitnom opremom, posjete članovi biračkih odbora koje su pojačali medicinski radnici. U utorak su glasali stari, nemoćni i zatvorenici, dok su u srijedu svoje biračko pravo koristili svi ostali građani.
Prvo krupne stvari, pa o danu glasanja
U regionu je novija praksa, ali se zato u Americi tradicionalno glasa utorkom. Izbori u Americi se uvijek održavaju prvog utorka nakon 1. novembra.
Dejan Bursać, politikolog, kaže da to gubi smisao jer se očekuje da će ogroman broj glasova doći poštom, i podsjeća da su Evropi izbori uglavnom vikendom.
– I to je tako jer se očekuje da ljudi nemaju ništa drugo da rade, nemaju poslovne obaveze. U Hrvatskoj su prvi put na radni dan, ali su ipak proglasili da je neradni dan, a logika je bila da se vikend ostavi za odmor. Što se tiče dana izbora, nisam siguran da je to bilo kome na agendi. Prvo treba sve velike, krupne stvari, razriješiti. A to je još daleko od nas – kaže Bursać.
Zašto se u Americi glasa utorkom?
Tokom 19. vijeka, svaka država je određivala svoj datum za izbore što je, posljedično, uzrokovalo haos kada bi se glasovi prebrojavali, piše Blic.
Red je uveden 1845. godine, kada je u Kongresu izglasano da se izbori na saveznom nivou održavaju utorkom, što je imalo smisla u eri kada je većina Amerikanaca živjela u ruralnim krajevima. Nedjelja se smatrala svetim danom odmora, a ponedjeljak je otpao jer se tada na izbore putovalo kočijama, pa bi mnogi morali da krenu u nedjelju kako bi stigli do izbornog mjesta. Srijedom je uglavnom bio pijačni dan, pa im je najviše odgovarao utorak.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu