Još uvijek se ne nazire kraj spora u vezi sa zajedničkom evropskom migrantskom politikom: vladajuća koalicija u Njemačkoj na teškim je iskušenjima, države Višegradske grupe i dalje su na kursu konfrontacije s ostatkom EU, a Italija zatvara svoje luke za izbjeglice spasene nakon brodoloma. Na Samitu EU s teškom mukom postignut je dogovor o boljoj zaštiti spoljnih granica EU, ali je pitanje kako će migranti dalje biti raspoređivani među zemljama-članicama ostalo bez odgovora.
I baš sada, Austrija preuzima predsedavanje Savjetu EU zemlja koja je posljednjih godina pokazivala veoma malo spremnosti na kompromise kada je riječ izbegličkoj politici.
Sebastijan Kurc iz konzervativne Austrijske narodne partije, vlada u Beču zajedno sa Slobodarskom partijom Austrije, strankom koja je neprijateljski nastrojena prema strancima, piše Dojče vele.
Kurc je još 2015., u jeku izbjegličke krize, kao ministar spoljnih poslova izjavljivao da je zadužen da zaustavi imigracije u EU.
– Vjerujem da ljudi imaju pravo kada kažu da se na evropskom nivou konstantno priča o migracijama, a da se po tom pitanju ništa de fakto ne radi – izjavio je Kurc nekoliko dana uoči početka šestomjesečnog austrijskog predsjedavanja u Briselu.
Ono će, kako najavljuju iz Beča, proteći pod geslom “Evropa koja štiti”.
Premijer Austrije želi da na taj način u prvi plan istakne smanjenje useljavanja na svim migrantskim rutama. Najnoviji dogovor EU da se na sjeveru Afrike formiraju kampovi za smještaj brodolomnika, za zvanični Beč je korak u pravom smjeru.
Kurc, takođe, naglašava da je ograđivanje sada postao zajednički cilj.
I to, prema njegovom mišljenju, predstavlja pozitivan razvoj.
– Godine 2015. nije bilo tako, a sada jeste. I već to je kretanje u pravom smjeru – rekao je on.
Austrija se zalaže za bolju zaštitu spoljnih granica EU i planira da proširi Agenciju za zaštitu granica Fronteks.
Evropska komisija već je predložila da se Fronteks do 2027. pojača sa 10.000 novih službenika.
Ni Austriji, a ni drugim zemljama EU to nije bilo dovoljno brzo. Zato je na posljednjem Samitu EU postignut dogovori da se Agencija za zaštitu granica ojača već do 2020.
Međutim, bez obzira na to što je poboljšanje zaštite spoljnih granica naišlo na široko odobravanje, to će ipak biti teško sprovesti u djelo.
Posljednje povećanje broja osoblja u Fronteksu za 1.500 novih službenika, još nije sprovedeno, jer nacionalne vlade otežu sa slanjem ljudi na intervencije zaštite EU-granica.
To je razlog za skepsu Saskie Štahovič, direktorke bečkog Instituta za međunarodnu politiku: “Znajući koliko je ovo posljednje bilo teško, ne verujem da će biti jednostavno”.
Nema mnogo jedinstva ni kada je riječ tome šta će se dogoditi sa migrantima koji već borave na teritoriji EU, navedeno je u tekstu.
Vlada u Rimu već godinama zahtjeva da se izbjeglice kojima je priznat status u toj zemlji rasporede i po drugim zemljama EU.
Slovačka i Mađarska bezuspješno su se žalile na odgovarajući zaključak EU iz 2015, ali bez obzira na to – i dalje ne primaju izbjeglice. Pa ni Austrija, kao uostalom i mnoge druge zemlje EU, nije ispunila kvote zacrtane Dablinskim sporazumom.
– Predsjedavanje ima za zadatak da objedini fundamentalne pozicije – izjavio je luksemburški ministar spoljnih poslova Žan Aselborn.
– Smatram da nije ispravno, da nije dobro i da nije evropski – dakle pogrešno je to što se Austrija tako snažno i svim sredstvima stavlja na stranu Višegradske grupe. To nanosi štetu Evropskoj uniji – smatra on.
Bez zajedničkog, evropskog rješenja o „raspoređivanju tereta“ – dakle o raspoređivanju migranata unutar Evrope – dugoročni spor o useljavanju neće biti rješen, smatra Aselborn.
Kurc sa svoje strane, uoči početka predsjedavanja, najavljuje da će njegova zemlja preuzeti posredničku ulogu između zaoštrenih frontova.
Ipak, trebalo bi sačekati i vidjeti da li će Beč zaista uspjeti da svoje jasne stavove stavi u drugi plan, kaže Janis Emanulidis, direktor briselskog trusta mozgova Evropski centar za politiku.
Druga tema u kojoj će Austrija morati da posreduje, jesu pregovori o budžetu EU za narednih sedam godina. Finansijski okvir u periodu od 2021. do 2027. biće prvi budžet bez Velike Britanije.
A kako bi se nadoknadilo to što će izostati jedan platiša, Evropska komisija smatra da bi ostale zemlje trebalo da svoje neto uplate povećaju.
Kurc odbacuje prijedlog o povećanju uplata, to ocjenjuje kao „neprihvatljivo“ i najavljuje „žestoke pregovore“. Povuci-potegni oko aktuelnog budžeta EU za period od 2014. do 2020. trajalo je dve i po godine. Pojedine države, a među njima i Njemačka, ovoga puta zahtjevaju da se kompromis postigne znatno brže, u idealnom slučaju – prije izbora za Evropski parlament koji su zakazani za maj 2019. godine.
Tokom austrijskog predsjedavanja pada i ključni dio pregovora o Bregzitu.
Kako je istakao DW, to bi u svakom slučaju trebalo da se završi što prije, kako se ne bi dogodilo da Velika Britanija 2019. izađe iz EU bez postignutog sporazuma. Ostaje otvoreno da li će se to i dogoditi. Nekoliko važnih tačaka su za Britance sporne: da li će ubuduće biti granične kontrole između Sjeverne Irske i Republike Irske, kao i pitanje da li će Velika Britanija ostati dio zajedničkog tržišta.
Ako se dogovor postigne na vrijeme, Austrija bi, kao predsjedavajuća, morala da se pobrine za to da među preostalim članicama EU ne bude nejednakosti, naveo je DW.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu