Iza svakog ukradenog djela ili fragmenta krije se dio istorije, identiteta i čovječanstva koji je otet od svojih čuvara, učinjen nedostupnim za istraživanje, a sada rizikuje da padne u zaborav – rekla je generalna direktorka Uneska Odri Azule, prenosi Gardijan.
U saradnji sa međunarodnom policijskom organizacijom Interpol, čija baza podataka o kulturnim predmetima ukradenim iz muzeja, zbirki i arheoloških lokaliteta širom svijeta navodi više od 52.000 artefakata, virtuelni muzej vrijedan 2,5 miliona evra trebalo bi da bude otvoren 2025.
– Naš cilj je da ova djela ponovo stavimo u centar pažnje i da vratimo pravo društvima da pristupe svom nasljeđu, iskuse ga i prepoznaju sebe u njemu – rekla je Azulej na sastanku nacionalnih predstavnika u Parizu. Posjetioci će moći da se kreću nizom virtuelnih prostora koji sadrže detaljne 3D slike artefakata, uz svaki materijal koji objašnjava njihov jedinstveni kulturni značaj, uključujući priče i svjedočenja iz lokalnih zajednica.
Unesko ne očekuje da će moći da imenuje predmete koji će činiti početnu kolekciju sve do trenutka neposredno prije otvaranja muzeja. Prema Koaliciji za antikvitete, nevladinoj organizaciji sa sjedištem u SAD, najznačajniji opljačkani i ukradeni artefakti koji trenutno nestaju širom svijeta uključuju natpis od alabastera iz trećeg vijeka preuzet iz hrama Avam u Jemenu između 2009. i 2011. godine.
Na listi je i reljef od slonovače iz sedmog vijeka prije nove ere na kojem lav napada Nubijca, ukraden iz Bagdadskog muzeja 2003. godine, maska od zelenog kamena opljačkana sa lokaliteta Maja u Rio Azulu, Gvatemala, 1970-ih i figurina Varahe iz petog-šestog vijeka uzeta iz hramskog kompleksa u Radžastanu, Indija, 1988. godine.
– Ovo su objekti koji postoje fizički, ali ne znamo gdje. Izložićemo ih virtuelno, u prostoru gdje zaista možemo da ispričamo priču i kontekst koji stoji iza njih – rekao je za Gardijan Ernesto Oton, pomoćnik generalnog direktora za kulturu Uneska i dodao da je logično da krajnji cilj muzeja treba da bude njegov sopstveni nestanak.
– To je suprotno od običnog muzeja, čija zbirka nastavlja da se širi. Sa ovim, nadamo se da će se njegova kolekcija smanjiti, jer se predmeti vraćaju jedan po jedan – dodao je on, piše B92.
Oton je rekao da je dizajn i izgradnja virtuelnog muzeja bio složen posao, ali da je najviše vremena oduzimalo kreiranje 3D slika artefakata, jer za većinu njih ne postoji fizički zapis osim male crno-bijele fotografije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu