Ovaj zaključak proizilazi iz analize Srpskainfo o 10 najuspješnijih kompanija u Srpskoj po ostvarenoj dobiti, prihodima i broju radnika iz prošle godine.
Tako je sedam od deset firmi po broju radnika iz javnog sektora, od čega su tri iz elektroenergetskog. Njih sedam ima na platnom spisku ukupno 18.293 radnika.
Na prvom mjestu po broju zaposlenih ubedljivo su „Šume RS“, koje su u finansijskom izveštaju, a koji je javno dostupan na sajtu APIF-a, prikazale 4.805 radnika, dok su na drugom mjestu „Željeznice RS“ sa 3.018 zaposlenih. Na trećem mjestu je Univerzitetsko-klinički centar, koji ima 2.623 radnika.
Tri privatne kompanije koje se nalaze među deset sa najvećim brojem radnika u Republici Srpskoj su Telekom Srpske, Tropik Banjaluka i Sportek Kotor Varoš.
S druge strane, na spisku 10 najuspješnijih po ostvarenoj dobiti prošle godine samo jedna je iz javnog sektora, a riječ je zapravo o Fondu za razvoj i zapošljavanje RS IRB, koji plasira kredite posredstvom komercijalnih banaka. Dobit ovog Fonda bila je oko 23,6 miliona KM.
Ostalo su privatne kompanije, a na prvom mjestu je Telekom Srpske sa 60,05 miliona KM profita. Na spisku se nalaze i dvije banke, jedna firma koja naplaćuje preuzeta bankarska potraživanja, kompanija koja je zastupnik Jelen piva, te kompanija koja izvozi rudu iz Rudnika olova i cinka u Srebrenici. Na ovom spisku uspješnih su i Integra inženjering i Sloboprom Lončari.
Po prihodima, u deset najvećih našle su se samo dvije javne kompanije i obje su iz elektroenergetskog sektora Holding ERS i Elektrokrajina. Ostalo su privatne kompanije, a najveći promet ubjedljivo je imala Optima grupa sa 855,9 miliona KM. Na ovom spisku je i Alumina Zvornik, čiji je osnivač – Birač – u stečaju.
Zanimljivo je da su dvije privatne kompanije među deset najvećih po sva tri kriterijuma, a to su Telekom Srpske i Tropik Banjaluka.
Profesor na Ekonomskom fakultetu Pale Marko Đogo za Srpskainfo ocjenjuje da ovi podaci pokazuju pozitivan i negativan trend na tržištu Srpske.
– Pozitivno je to da privatni sektor jača, a prije svega domaće privatne kompanije. Pohvalno je što postoje privatne firme koje se nalaze u samom vrhu po sva ova tri kriterijuma, odnosno posluju na zdravim osnovama – ističe Đogo.
Negativno je to što su javne kompanije lideri samo po broju zaposlenih, a trebalo bi, po njegovom mišljenju, da dominiraju barem po prihodima iako posluju sa gubicima.
– Tu prije svega mislim na one kompanije koje imaju javne resurse poput elektroenergetskog i šumskog sektora, ali i željeznice. Recimo, privatni rudnik i termoelektrana se nalaze u vrhu po dobiti, a državni rudnici i termoelektrane imaju puno radnika, proizvode gubitke, ali ne i velike prihode – ističe Đogo.
On kaže da to samo potvrđuje da su preduzeća iz javnog sektora opterećena brojem radnika i da nisu produktivna. To bi, kako kaže, trebalo da bude alarm da se stvari mijenjaju kako država ne bi morala da interveniše u smislu subvencija u tim firmama.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu