Istraživanje iz 2012. godine pokazalo je da siromašni Amerikanci daju veći postotak svojih prihoda u dobrotvorne svrhe nego bogati.
Osobe koji se nalaze u 20 odsto gornjeg dijela liste onih koji zarađuju veliki novac daruju oko 1,3 odsto svojih prihoda, dok ljudi iz 20 odsto donjeg dijela liste siromaštva daruju 3,2 odsto.
I to uprkos činjenici da se bogatim Amerikancima donirana sredstva izuzimaju od oporezivanja, dok većina siromašnih, zbog pravila poreskog sistema, od svojih poklona ne može imati nikakve lične finansijske koristi u obliku vraćanja poreza.
Istraživanje objavljeno u naučnim časopisima utvrdilo je da bogati daju pomoć drugima u znatno većem procentu kada žive u mješovitim urbanim četvrtima, u kojima su, barem u nekoj mjeri, izloženi prizorima siromaštva, nego kada su okruženi isključivo bogatašima.
Studija sprovedena još devedestih godina prošlog vijeka uporedila je sklonost darežljivosti kod studenata ekonomije koji su zainteresovani za sve što je u vezi sa novcem sa sklonostima studenata drugih fakulteta.
Rezultati su pokazali da dvostruko veći broj studenata ekonomije ne daje baš ništa u humanitarne svrhe.
Kada su studenti ispitani na početku i na kraju studiranja, pokazalo se da je darežljivost studenata ekonomije statistički ostala nepromijenjena dok su oni iz drugih disciplina postali još velikodušniji.
Druga studija, sprovedena 2009. godine na Odsjeku za ekonomiju na Univerzitetu Vašington, došla je do sličnih zaključaka.
Stručnjaci procjenjuju da interes za ekonomiju statistički u većoj mjeri pokazuju manje darežljive osobe, a postoji i određena indoktrinacija koja na njih djeluje tokom studija.
U američkim medijima je prije par godina snažno odjeknula velika studija čiji je zaključak bio da privilegije podstiču nepoštenje kao što je sklonost varanju.
Ugledni naučni časopis “Nauka” rezultate je propratio naslovom “Stidite se bogati!”, a slično su učinili i brojni drugi mediji.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu