Autori istrživanja, studenti Aleksandra Jovandić, Đorđe Dujković i Marko Lončar, provjerili su šta njihovi vršnjaci misle, ne samo o Dejtonskom sporazumu, nego i o državi u kojoj žive, o instutucijama i budućnosti koja ih čeka.
Na pitanja je odgovorilo 597 studenata iz cijele BiH.
U istraživanju, koje je provedeno uz podršku Fondacije „Fridrih Ebert“ u BiH, učestovali su studenti svih javnih univerziteta u BiH i manji broj studenata privatnih univerziteta.
Na pitanja su odgovarali mladi akademci koji se školuju u Banjaluci, Sarajevu, Istočnom Sarajevu, Tuzli, Zenici, Bihaću, te na dva univerziteta u etnički podijeljenom Mostaru – Sveučilištu i Univerzitetu „Džemal Bijedić“.
Od svih rezultata možda je najupečatljiviji onaj koji svjedoči da više od trećine studenata ne veruje u opstanak države u kojoj žive.
– Prvih 25 godina dejtonske BiH nije dobilo visoku ocjenu i ispitanici su izrazito nezadovoljni. Postavili smo im pitanje kakvu Bosnu i Hercegovinu vide za narednih 25 godina, dakle 2045. godine. Čak 39 odsto ispitanika smatra da za 25 godina BiH neće postojati, odnosno da je „uopšte ne vide“ – kaže Marko Lončar, jedan od autora istraživanja.
Da će i za narednih 25 godina BiH postojati u dejtonskim okvirima smatra 33 odsto ispitanika, dok njih 28 odsto veruje da će u budućnosti BiH biti federalizovana.
U Banjaluci, Istočnom Sarajevu i Mostaru najviše je studenata koji ne veruju u budućnost BiH, dok u status kvo veruju uglavnom studenti u Sarajevu, Tuzli i Zenici.
Natpolovičan je broj ispitanika srpske i hrvatske nacionalnosti koji ne veruju da će BiH preživeti još 25 godina.
Ovi rezultati odražavaju aktuelno raspoloženje i uticaj preovlađujućih političkih narativa. I u nekim drugim pitanjima studenti slede stavove svojih starijih sunarodnika i političkih elita u svojim etničkim zajednicama.
Postoje, međutim i teme, u kojima je primjetno znatno odstupanje od trenutno preovlađujuće etno matrice.
Kada je u pitanju centralna tema, Dejtonski sporazum, više od polovine ispitanika uvereno je Dejtonski sporazum izvor svih problema u BiH i da je njegova jedina svrha bila zaustavljanje rata.
Čak 30 odsto studenata smatra da je ovaj sporazum „privremeno rješenje“, usputna stanica ili do unitarizacije BiH, ili do otcepljenja, odnosno razgradnje BiH.
Oko 18 odsto ispitanika, mahom studenata bošnjačke nacionalnosti, vjeruje da je Dejton prepreka razvoju BiH. Ipak najveći procenat, ili oko trećine studenata je stava da je Dejtonski sporazum dobar, ali da ga „političke elite zloupotrebljavaju“.
Ovakav stav preovlađuje u Republici Srpskoj, te na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru i na Univerzitetu u Tuzli.
I na kraju na pitanje „da li je Dejtonski sporazum položio ispit“, više od polovine studenata je reklo odlučno ne, tvrdeći da je on „samo zaustavio oružani rat, koji je nastavljen političkim sredstvima“.
Čak 35 odsto studenata nije imalo jasan stav, dok je Dejtonu pozitivnu ocjenu dalo svega 13 odsto ispitanih. Čak 68 odsto studenata smatra da je došlo vrijeme za korjenite promjene akta na kojem počiva država Bosna i Hercegovina.
Zanimljivo je, međutim, na čemu studenti temelje svoje stavove. Naime, više od polovine studenata priznaje da nisu pročitali tekst ovog sporazuma.
Sedam odsto njih je navelo da se o sadržaju Sporazuma informiše „na osnovu interpretacija nacionalnih elita, čijem mišljenjima veruju“, dok njih 28 odsto tvrdi da se o ovom dokumentu informišu „putem medija“.
Sve u svemu, samo tri odsto studenata je zadovoljno situacijom u BiH, ali dobra vest je da čak 74 odsto njih, iako su nezadovoljni, vjeruju da se situacija može popraviti.
A šta ustvari mladi akademci očekju od države? Pa, ne baš mnogo: čak 12 odsto ispitanika tvrdi da od države ne očekuje ništa, a njih 55 odsto, koji imaju neka očekivanja, bili bi zadovoljni ako im država pruži šansu da sami nešto postgnu, ili ako im obezbijedi uslove za pristojan život.
Očekivanja su skromna, a ipak, od potpisivanja Dejtona do danas, za 25 godina mira, BiH je napustilo milion stanovnika. Uglavnom mladih.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu