Politika

ISTRAŽIVANJA POKAZUJU Mladi žele bolje odnose u regionu

Mladi na Zapadnom Balkanu su uglavnom optimisti u pogledu mira i boljih odnosa u regionu, a kao jedan od važnih faktora mira i stabilnosti vide proces evropskih integracija.

ISTRAŽIVANJA POKAZUJU Mladi žele bolje odnose u regionu
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Pokazala su ovo istraživanja koje je sproveo Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Poboljšanje regionalnih odnosa očekuje 42 odsto mladih u regionu, samo osam odsto očekuje da će se pogoršati, dok ostatak ne očekuje promjene.

Prema studiji UNDP pod nazivom “Zajednička budućnost: Percepcije mladih o miru na Zapadnom Balkanu“, najveći optimisti su mladi u Albaniji i Crnoj Gori, a najmanje optimistični u BiH.

Optimizam

Upitani da li će se odnosi između naroda na Zapadnom Balkanu razvijati oko 42 odsto mladih u BiH je reklo da hoće, dok ih je čak 50 odsto reklo da će oni ostati isti, a 8 odsto da će se pogoršati. Više optimizma pokazali su mladi u Srbiji, gdje je 55 odsto reklo da vjeruju da će se odnosi između naroda razvijati, 37 odsto njih smatra da će ostati isti, a 8 odsto da će se pogoršati.

Sličnog mišljenja su mladi iz Sjeverne Makedonije, gdje je 53 odsto njih reklo da vjeruje da će se odnosi razvijati, 31 odsto da će ostati isti, a 15 odsto da će se pogoršati.

Za razliku od njih čak 72 odsto mladih u Crnoj Gori vjeruje da će se odnosi u regionu razvijati na bolje, 23 odsto da će ostati isti, a samo pet odsto da će se pogoršati. Da će se odnosi razvijati na bolje vjeruje i 78 odsto mladih Albanaca, 15 odsto njih vjeruje da će ostati isti, a sedam odsto da će se pogoršati.

Upitani koja su tri najefikasnija faktora mira i stabilnost na Zapadnom Balkanu, 47 odsto je odgovorilo da je to proces pristupanja EU, mada postoje velike razlike među etničkim grupama.

Nada

Sociolog Vedran Francuz ističe da ovo istraživanje raduje i govori da ključ progresa ovog društva treba da pripadne novim generacijama.

FOTO: ALEKSANDAR GLUVIĆ
FOTO: ALEKSANDAR GLUVIĆ

Mladi ljudi su, ističe on, svjesni da su za usporeni napredak i produženu tranziciju najviše odgovorne generacije koje su se školovale u prethodnom sistemu.

– Te generacije su doskora bile neprikosnovene širom BiH i upravo su oni najveća brana neophodnog ubrzavanja procesa promjena širom regiona, a samim tim i BiH. Mladi ljudi nisu izgubili nadu jer su svjesni da budućnost ove zemlje dolazi u njihove ruke i da, poučeni greškama starije generacije, znaju da imaju šansu da doprinose izgradnji pravednijeg sistema, a samim tim i uspješnije zemlje – kaže Francuz za Srpskainfo.

Pročitajte još

Ističe da mladi ljudi danas putuju, razmjenjuju informacije i svjesni su standarda i uslova u kojim žive njihove generacije u Evropskoj uniji.

Upravo zbog toga, kako dodaje Francuz, postavlja se logično pitanje zašto je država na granici EU po svim parametrima ravna standardu nekih trećih zemalja koje se nalaze na udaljenim kontinentima.

Ključne godine

Francuz navodi da su političke elite svakako najviše doprinijele usporavanju neophodnih promjena, jer sporim procesima i blokadom reformi sebi su produživali opstanak i to je danas prepoznato od većine mladih ljudi.

– Naredna decenija će biti ključna da mladi ljudi iskoriste šansu i izgrade temelj u kome ova zemlja može biti poželjna za život. Mladi u BiH nisu površni i neodgovorni i svjesni su da ukoliko se ne budu drugačije odnosili prema državi, alternativa im je napuštanje svojih zemalja – upozorava Francuz.

On ističe da mlade generacije imaju snove i viziju za budućnost i čini se da će zajedničkim trudom da premoste sve probleme i jazove koje im ostavljaju starije generacije.

Poslijeratne generacije, kako navodi Francuz za Srpskainfo, postaju sve više svjesne da pripadnost vjeri i naciji ne treba da bude problem i to pitanje kao problem treba da bude dio prošlosti, a da društveno djelovanje za rješavanje ekonomskih, obrazovnih, infrastrukturnih, socijalnih i drugih problema treba da budu pitanja sadašnjosti i budućnosti.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu