Jedna od tih organizacija, dnevnik Vašington post, tvrdi da je špijunski softver nazvan “Pegaz”, koji je izradila bezbednosna organizacija NSO Grupa, korišćen između ostalog i da se prisluškuju telefoni dvije žene koje su bile bliske sa Džamalom Kašogijem, kolumnistom Vašington Posta ubijenim 2018. godine u konzulatu Saudijske Arabije u Turskoj, prenosi Rojters.
Londonski Gardijan takođe ukazuje da je istraga pokazala da je špijunski softver bio kontinuirano i frekventno zloupotrebljavan tako što je omogućavao da se izdvajaju sms poruke, fotografije i e-mailovi, tajno snimaju pozivi i aktiviraju mikrofoni na aparatima korisnika.
U zaključcima istrage, koje Rojters nije nezavisno potvrdio, ne navodi se ko je i zbog čega koristio ovaj špijunski softver, ali iz izraelske kompanije su saopštili da je on razvijen za vladine obavještajne strukture i bezbjednosne agencije koje se bore protiv terorizma i kriminala.
Na svom veb-sajtu izraelska kompanija negira navode iz istrage 17 medijskih kuća koju je predvodila ne-profitna organizacija Zabranjene priče sa sjedištem u Parizu.
– Izvještaj organizacije Zabranjene priče prepun je pogrešnih pretpostavki, neutemeljnih teorija i pokreće ozbiljne sumnje o pouzdanosti i interesima izvora. Sve ukazuje da su “neidentifikovani izvori” pružili neutemeljene informacije, izmještene iz realnosti. Nakon što smo provjerili njihove tvrdnje snažno demantujemo lažne optužbe iz tog izvještaja – navodi se između ostalog u saopštenju izraelske kompanije.
NSO Grupa je saopštila da njena tehnologija ni na jedan način ne može da se dovodi u vezu sa ubistvom novinara Kašogija, ali predstavnik kompanije juče nije bio dostupan da Rojtersu pruži dodatne informacije.
Organizacija Amnesti Internešenal osudila je “ozbiljan nedostatak pravne regulative” u sferi špijunskih (bezbjednosnih) softvera.
U izvještaju Vašingrton posta se navodi da je špijunirano više od hiljadu ljudi iz 50 zemalja, među njima i članovi nekoliko arapskih kraljevskih porodica, najmanje 65 uglednih poslovnih ljudi, 85 aktivista organizacija za ljudska prava, 189 novinara i više od 600 političara i vladinih zvaničnika, među kojima je bilo i šefova država i predsjednika vlada.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu